MANDINO SELO Križanci su staro vedašićko pleme koje je iselilo u Cetinsku krajinu 1687. godine. Među harambaškim obiteljima iz Duvna u Cetini bili su i Križanovići: držim da su to zapravo vedašićki Križanci. U Vedašiću ih je zatekao i biskup … pročitajte više
KONGORA Bartulići se prvi put u maticama spominju 1843. godine: Ivan Bartulić bio je vjenčani kum Iliji Tadiću i Ruži Jazidžić. Vjenčani su 18. siječnja. Pa ipak su Bartulići puno starije pleme, samo što su se prije prezivali Perkovićima – … pročitajte više
KONGORA Biskup Dragićević (1741.): Brizar, Čović, Kovač, Kvasina-Kvasinović, Ličanin, Marinović, Pavlović, Raičević, Tandarić Biskup Bogdanović (1768.): Blatančić, Brzarović, Crnica, Jazidžić, Knezović, Kovačević, Marinjić, Miljaković, Mitrović, Mršić, Stovragović Matice (1821.-1918.): Adžić-Majić, Anić, Bagarić, Bakula, Bartulić, Batak, Belić, Bencun, Bonić, Ćabak, Ćurčić, … pročitajte više
Matići su izvorno borčansko pleme, uz Radoše najstarije te svakako najrasprostranjenije u Borčanima. Od Matića su u Borčanima nastali Galiri i Martinovići, a u Kongori Sliške. BiskupDragićević osim Matića u Borčanima (Borčani uključeni u Omoije!), navodi i Matiće u Vinici. … pročitajte više
BORČANI Kneževići su ogranak Radoša. Prezime se u maticama pojavljuje od sredine 19. stoljeća, a prvi put 7. veljače 1848., kad su vjenčani Ivan Bošnjak i Jela Matić iz Borčana. Vjenčani im je kum bio Marko Radoš-Knežević iz Berčana. … pročitajte više
BORČANI Čoline se u maticama ponekad nazivaju Radošima-Čolinama, a ponekad Majićima-Čolinama. Kako su Majići također nastali od Radoša, jasno je da su Čoline također bili Majići, pa onda prema nekom kljastom Majiću dobili nadimak Čoline. Oni i danas žive u … pročitajte više
BORČANI Biskup Dragićević (1741.): ne navodi to selo poimenice Biskup Bogdanović (1768.): Bartulović, Bošnjaković, Kovačević, Matić, Puškarević, Radoš, Vučjak, Vukadinović Matice (1821.-1918.): Adžić, Bošnjak, Bošnjak-Špikić, Brkić, Čolina (Čolinović), Gabrić, Galir, Knežević, Kolakušić, Krištić, Lauš, Majić, Majić-Čolina, Marić, Marković, Martinović, Matić, … pročitajte više
Markići su u Omolje doselili najvjerojatnije iz Kočerina u Hercegovini. Na Kočerin su doselili iz Gorice pokraj Gruda, gdje ih zatječe biskup Dragićević 1741. godine. Prije su se prezivali Krnjići i Polunići. Iz Kočerina su se dalje raselili u Mostar, … pročitajte više
OMOLJE Grgići su također jedan rod postao od Radoša, i to dosta rano, kao i Čevra Zanimljivo je da se Grgići najprije spominju u Seonici, a tek kasnije u Omolju. Već 22. studenog 1824. susrećemo to prezime u Seonici: … pročitajte više
OMOLJE Biskup Dragićević (1741.): Blatančić, Bojo, Bonić, Karamarković, Kozina, Krištić, Matić, Puškarević, Radošević, Raičević, Stipić, Stojanac, Svalina, Tadić, Vučko, Vukadinović, Zrinić Biskup Bogdanović (1768.): Bonić, Pokrajčić, Puškarević, Radoš, Romić, Saračević, Stipić, Studenović, Tadijić Matice (1821.-1918.): Babić, Bagarić, Bagarić-Šarić, Barišić, … pročitajte više