U duvanjskoj tradicionalnoj katoličkoj sredini prakticirala se zajednička i privatna molitva, ujutro i navečer, prije i poslije obroka. Važne su bile osobito večernje “priporuke”, zajednička obiteljska molitva na kojoj su se Bogu i svecima preporučivale određene duhovne i materijalne potrebe. … pročitajte više
Pod pučkom religioznošću razumijevaju se religijski stavovi, praksa i oblici pripadnika širih slojeva nekog društva, obično tradicionalnoga, koji, uz službene oblike religije ili konfesije kojoj sada pripadaju, zadražavaju i stavove i oblike prethodnoga tipa religije kojoj su pripadali njihovi preci. … pročitajte više
Prodor individualizma u duvanjsku tradicionalnu zajednicu i ljubav prema vlasništvu nad zemljom i osobnoj inicijativi pokazali su se osobito za pokušaja komunističke kolektivizacije nakon Drugoga svjetskog rata. Zadruge su se počele osnivati 1951. i trajale su sve do 1953. Premda … pročitajte više
Glavna su obilježja svake seoske zajednice – kažu sociolozi – vezanost uza zemlju, naglašen oblik tradicionalizma, sumnjičavost i oprez prema svemu novomu, patrijarhalna autoritarnost te seosko javno mnijenje koje spontano nadzire ponašanje svojih članova. Premda ima, ovisno o društvenom poretku, … pročitajte više
Rimovana rugalica bila je rjeđa, recitirala bi je obično djeca pred djecom iz drugog sela i izražavala je spontanu ksenofobičnost koja čovjeka opsjeda pred drugačijim i stranim, pa bilo to i susjedno selo: “Podinjani” repati, sutra ćete krepati. Teško onoj … pročitajte više
Gotovo svako duvanjsko selo imalo je svoga uglednijeg guslara, premda bi se uza nj našao još pokoji. No gusle su visjele i u drugim kućama pa bi “kućni starešina”, za zimskih popodneva, sam ili pred ukućanima, malo “udario u gusle”, … pročitajte više
Katkad bi se pripovijedale zgode iz “turskog zemana”, vezane uz članove seoske zajednice, tri-četiri naraštaja unatrag. One pripadaju razdoblju bezvlađa u Osmanlijskom Carstvu, osobito u bosanskom vilajetu, gdje je raja u to vrijeme bila izvrgnuta osobnim ponižavanjima ne samo od … pročitajte više
Premda je čovjek uronjen u kulturu, u tome njegovu obzoru postoje zgusnutiji slojevi, produhovljenije oaze, kristalizacije nastale u stvaralačkoj dokolici. Tako je i s pripadnicima tradicionalne seoske kulture, pa i duvanjske. To se zbivalo za zimskih sijela i prela, kad … pročitajte više
Od jeseni, kad se obavi sjetva ozimih usjeva pa do prve proljetne brazde trajalo je zimsko, nevegetacijsko razdoblje. Premda je bilo više dokolice i slobodna vremena za sijelo i prelo, za pjesmu i priču, bilo bi krivo to razdoblje nazivati … pročitajte više
U radu i oruđu ogleda se kultura neke zajednice, nekoga kraja, pa i duvanjske seoske zajednice i duvanjskog kraja. U tradicionalnoj, ratarsko-stočarskoj kulturi duvanjskog kraja rađa (rad, posao) i ratila (oruđa) dva su najprimjerenija očitovanja te kulture. Budući da je … pročitajte više