Rodio se u Tomislavgradu (Duvnu) 18. listopada 1658. godine, od oca Mate i majke Magdalene, a na krštenju je dobio ime Luka. Do 1687. godine o njemu se ne zna gotovo ništa. Iz njegove korespondencije doznajemo da je bio iznimno … pročitajte više
NASLOVNICA: Stara župna kuća, sa crkvom i zvonom na drvenim gredama (snimljeno oko 1960.; ispred župnik fra Eugen Tomić) Jedna od najtežih epizoda u ranoj povijesti župe bila je nabava crkvenoga zvona, ali ne zbog samog lijevanja, prijevoza i postavljanja … pročitajte više
Nije Mijat Tomić ali po izgledu, domoljubnom životu i ratnom putu i jači – Ivan Nenadić Nidža iz Lipe, ponosni član Hajdučke družine Mijata Tomića iz Tomislavgrada koja baštini i čuva sjećanje na sve ono što je Mijat Tomića i … pročitajte više
Iako je bila u osmom mjesecu trudnoće, partizani su je 3. lipnja 1942. ubili davljenjem. TUDI MI SMO UMRLI ZA DOMOVINO Slovenija 1941. – 1948. – 1952. Prešućeni (zatajeni) grobovi i njihove žrtve – Zbornik – Društvo za uređenje prešućenih … pročitajte više
Česma kao i vodovod od vrela Čepča do česme u Kongori sagrađen je u vrijeme austrougarske vlasti, 1913. godine (kako piše na samoj česmi). Radovi su, čini se, započeli godinu ranije jer su stariji ljudi pričali da je vodovod rađen … pročitajte više
Studen i lavine Zbog teških i dugih zima, kao i mećava koje su često i nenadano zahvaćale duvanjski kraj, kao i Rakitno, slučajevi smrzavanja bili su dosta česti. Bilježe se od početka sačuvane Matice umrlih. Dvojica muškaraca iz Mandina Sela, … pročitajte više
Drinske mučenice su pet sestara Kćeri Božje ljubavi, koje su četnici iz mržnje prema vjeri ubili 1941. na području istočne Bosne. Na današnji dan spominjemo se pet sestara mučenica, članica Družbe kćeri Božje Ljubavi kojima je njihov samostan na Palama … pročitajte više
Godine 2013. iz tiska je izišla knjiga pod naslovom „Ustaška vojnica 1 – Oružana sila Ustaškog pokreta u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941. – 1945. “. Napisala ju je skupina autora: Amir Obhođaš, Mario Werhas, Bojan Dimitirijević i Zvonimir Despot. Ovo … pročitajte više
TITULARNI BISKUPI NAZIVOM ROSENENSIS NISU BILI ROŠKO-DUVANJSKI NASLOVNI BISKUPI U literaturi se etablirao stav da je u prvoj polovici 17.st. postojala naslovana roška biskupija čiji su biskupi nosili titulu “rosenensis” po gradu Rogu gdje su neosporno do oko … pročitajte više
PRIJEDLOG REVIZIJE KRONOTAKSE PRVIH ROŠKO- DUVANJSKIH BISKUPA Autor ne prihvaća u literaturi jednoglasno mišljenje da se srednjovjekovna roško-duvanjska biskupija u izvorima javlja i kao “delmitensis, delminensis, dalmatenensis”. Iznosi se teza da se ona javlja isključivo naslovom “dulmensis” odnosno inačicama “dunnensis/dumnensis”, … pročitajte više