ŽIVOT I SMRT U DUVNU: Prezimena po selima (14)

objavljeno u: ŽIVOT I SMRT U DUVNU | 0

OMOLJE

 

Biskup Dragićević (1741.): Blatančić, Bojo, Bonić, Karamarković, Kozina, Krištić, Matić, Puškarević, Radošević, Raičević, Stipić, Stojanac, Svalina, Tadić, Vučko, Vukadinović, Zrinić

Biskup Bogdanović (1768.): Bonić, Pokrajčić, Puškarević, Radoš, Romić, Saračević, Stipić, Studenović, Tadijić

Matice (1821.-1918.): Babić, Bagarić, Bagarić-Šarić, Barišić, Bonić, Crnac, Čevra,Ćurić, Delipetar, Dodig, Drinovac, Đerek, Grgić, Krajina (Krajinović), Krajinovć- Šetić, Letica, Malekin, Mašić-Malekin, Marić, Markić, Marković, Miloš, Nevistić, Papić, Perković, Pokrajčić, Puškar, Radoš, Radoš-Babić, Radoš-Čevra, Radoš-Grgić, Radoš-Kosić, Radoš-Krajinović, Radoš-Rošić, Tadić, Tokić, Vujević, Vukadin(ović), Vukadin-Perviz, Vukadin-Pokrajčić

Iz Omolja je nestao velik broj prezimena koja se spominju u prva dva sačuvana popisa:danas tu ne žive Blatančići, Boje, Bonići, Karamarkovići, Kozine, Puškarevići, Raičevići, Stipići, Stojanci, Vučke, Zrinići, Romići, Saračevići, Studenovići. Brojni su odselili,a drugi su možda u međuvremenu promijenili prezimena u neka druga. Kad bismo imali starije matice, mogli bismo pratiti bilo jedan, bilo drugi proces. Kako su Krištići i Matići tipično borčanska prezimena (jer biskup Dragićević Borčane pribraja Omolju), to su od 1741. do danas u Omolju preživjela samo tri prezimena: Radoš, Tadići Vukadin, a od 1768. pridružuju im se Pokrajčići.

Kao i u slučaju Seonice, tako su i ovdje brojna druga prezimena (Babić, Kosić, Rošić, Perviz, Šelić) ostala samo kućna prezimena, dok su se neka “izborila” za samostalnost: Čevre, Grgići, Pokrajčići. Od prezimena koja do sada nisu obrađena u drugim selima ovdje dolaze Crnci, Čevre, Grgići, Marići, Markići, Tadići i Vujevići.

Crnce pronalazi mo 1741. i 1768. u širokobriješkom selu Uzarićima. Najvjerojatnije su se odatle selili sjevernije, pa ih krajem 18. stoljeća nalazimo u Livnu, u Donjim Rujanima. I duvanjski su Crnci doselili iz Uzarića, i to dosta kasno, sredinom 19, stoljeća. Prvi put to je prezime u Omolju zabilježeno 26. prosinca 1860., kada se vjenčao Jakov Crnac iz Izbična i Anđa Vujević iz Omolja. Kum je međutim bio Marko Crnac iz Ornolia.” Dakle, upravo je to vrijeme kad su neki Crnci preselili u Omolje, gdje su vjerojatno u blizini već davno prije toga imali svoje staje. Možda je njihovo preseljenje bilo povezano i s djelovanjem fra Ivana Crnca, koji je u Seonici bio župnik 1852.-1857. godine.

Čevre su nastali od Radoša, i to dosta rano, tako da se u sačuvanim maticama spominju od samog početka. Prvi put se s tim prezimenom susrećemo 20. siječnja 1823., kada se udala Mara Perković iz Omolja, kći Joze i Jele rođ. Radoš-Čevra, Majka joj je bila iz Omolja, a otac se u Omolje doselio iz Vinice. Mara se udala za Andriju Jažića iz Zagorje pokraj Posušja.

 

 

Izvor: Robert Jolić: Život i smrt u Duvnu, 2005.

Foto: Ivica Šarac