Ekonim je istovjetan s množinskim oblikom imenice rašeljka (Prunus muhaleb), naziva grma ili do deset metara visokog drveta iz porodice ruža (Rosaceae), koje se najčešće koristi kao podloga za kalemljenje kvalitetnih sorata trešanja i višanja. Buškoblatsko područje bogato je rašeljkama. … pročitajte više
Selo Rašćani dobilo je naziv po bjelogoričnom drvetu hrast (Quercus) iz porodice bukava (Fagaceae), kojima je plod žir. Za hrast se rabe i nazivi dub, cer, đer. Više ih je podvrsta kao što su primjerice: kitnjak (Quercus sessiliflora), lužnjak (Quercus … pročitajte više
S jezičnog motrišta ekonim je istovjetan množinskom obliku prezimena Radoš, kako se i danas preziva svih 72 stanovnika (22 obitelji) tog naselja. Inače, Radoši su bili, a i trenutačno su, najbrojniji od svih 340 duvanjskih rodova, jer osim u Radošima … pročitajte više
Uzvisine s obzirom na sunce kao izvor svjetlosti u hrvatskom jeziku imaju prisojnu stranu (locus apricus), stranu izloženu suncu, (o)sunčanu, toplu stranu, a kad je u pitanju Hrvatska, riječ je o južnoj padini uzvisine. Suprotno prisojnoj je osojna strana (locus … pročitajte više
Potkula je dio naselja Šujice. Naziv mu se sastoji od prijedloga pod, koji je u ovoj knjzi s toponimjskog motrišta već obrađen (PODprivala), i imenice iz arapskog jezika kula. Dakle, riječ je o naselju, smještenom ispod kule, od koje danas … pročitajte više
Naziv zaseoka Potkose, koji pripada selu Lipi, sastoji se od prijedloga pod i imenice kosa, koja ima više značenja. Prvi dio ekonimjske složenice prijedlog već je obrađen u ovoj knjizi (PODprivala). Drugi dio složenice imenica kosa u ovom … pročitajte više
Ekonim je izveden od imenice svinja, naziva domaće odnosno divlje životinje (Sus scrofa) iz porodice dvopapkara nepreživača (Suidae), a nastao je dodavanjem osnovi svinj- čestog ekonimskog dometka -ača: Bijača (Ljubuški), Bućovača (Kupres), Busovača, Kobiljača (Ilidža), Liskovača (Tomislavgrad), Orlovača (Prijedor), Rastovača … pročitajte više
Dvočlani ekonim sastoji se od množinskog oblika pridjeva slan, slani i također množinskog oblika dolac. Od imenice sol (so) izveden je pridjev slan sa značenjem onaj koji ima okus soli. Slan je od sol nastao glasovnom promjenom likvidnom metatezom (sol … pročitajte više
Riječ je vjerojatno podrijetlom iz jezika starih Ilira, u kojem je imala značenje: ono što je djelimično crno odnosno sivo i bijelo. Čini se da je istog korijena kao i naziv bjelogoričnog drveta breza (Betula alba), koja ima karakterističnu bijelo-sivu … pročitajte više
Ekonim je istovjetan s množinom imenice badanj, koja je u praslavenskom jeziku glasila b6d6n6. Najprije je badnjom nazivan izdubeni trupac za potrebe protoka i pada vode na mlinsko kolo u vodenici; kasnije je badnjom zbog sličnosti oblika nazvana i kaca … pročitajte više