ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Potkula

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

Potkula je dio naselja Šujice. Naziv mu se sastoji od prijedloga pod, koji je u ovoj knjzi s toponimjskog motrišta već obrađen (PODprivala), i imenice iz arapskog jezika kula. Dakle, riječ je o naselju, smještenom ispod kule, od koje danas nije ništa sačuvano.

Prema P. Skoku riječ je o balkanskom turcizmu arapskog podrijetla (arapski qulla, turski kule, rumunjski i cincarski cula, bugarski kula, novogrčki koula) sa značenjima:
a) toranj,
b) kaštel, kaštil (kaštio), gradac i
c) kuća od kamena, dvor.
Za isti pojam A. Škaljić navodi također tri značenja:
a) utvrda u tvrđavi; kamena zgrada koja umjesto prozora ima puškarnice, podešene za obranu od navale,
b) višekatno stambeno zdanje i
c) toranj.

U novom Hrvatskom enciklopedijskom rječniku natuknica kula objašnjena je kao “uzdignuta čvrsta građevina, dio građevine ili zidina, a služi za neku javnu svrhu, najčešće za obranu”.

Bosansko-hercegovačka ekonimija bogata je ekonimima izvedenim od imenice kula; čak je 19 naselja s nazivom Kula (Bihać, Bratunac, Busovača, Gacko, Konjic, Mrkonjić Grad, Rudo, Sokolac, Travnik, Zenica), slijede: Begović Kula (Trebinje), Kučić Kula (Zvornik), Mala Kula (Kladanj), Pašić Kula i Pavičina Kula (Rogatica), Solakova Kula (Konjic), Kula Banjer (Visoko), Kula Grad (Zvornik); Kulaši (Prnjavor), Kulen Vakuf (Bihać), Kulina (Derventa, Kalesija, Vlasenica), Kuljan (Živinice), Kuljančići (Vlasenica), Kuljani (Banja Luka, Bosanski Novi), Kuljenovci (Derventa).

Inače, kula se često javlja i kao sastavni hrvatskih ekonima: Kula (Kutjevo, 404), Kula Atlagić (Benkovac, 151), Kula Norinska (Metković, 392), Kuljaji (Ozalj, 129, Kuljani (Dvor na Uni, 136), Široka Kula (Gospić, 553), Kula (zaselak sela Opanaka u Imotskoj krajini, koji je prozvan po kuli Urum-bega Granića), Turska kula (dio grada Splita).

Potkula nema status sela, već ostaje zaseokom Šujice.

 

Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.

Foto: www.tripmondo.com