U osnovi naziva rijeke Šujice (hidronim), po kojoj je i naselje Šujica (ekonim) dobilo ime, nalazi se iz svakodnevnog jezika posve iščezli pridjev šuj6, potvrđen u većini indoeuropskih jezika, dakle i u praslavenskom i svim slavenskim jezicima. Pridjev šuj6 u … pročitajte više
Ne samo u mjesecu studenom već i u tijeku cijele godine putnika-namjernika na južnom ulazu u Duvanjsko polje dočekuje studena voda iz vrela u Studenim Vrilima, zaseoku sela Mesihovine.Na duvanjskom području postoji vodotok Studena, ali i istoimeni lokalitet u Crvenicama … pročitajte više
Fra Petar Bakula, pišući u Šematizmu Hercegovačke franjevačke provincije za godinu 1867. o Šujici, podsjeća da je Sveti Jeronim (oko 347 – 419/420), crkveni naučitelj, rođen u Stridonu, tvrđavi na granici Dalmacije i Panonije. On i neki drugi drže da … pročitajte više
Ekonim je istovjetan sa stepen, zastarjelim nazivom imenice stepenica, koja u hrvatskom jeziku sve više ustupa mjesto istoznačici stube. Potvrdu za ovu tezu nalazimo i u Franje Račkog, koji je 1857. godine zapisao da je „Bašćanska ploča ležala uz stepen … pročitajte više
U osnovi ekonima Srđani nalazi se osobno ime Srđan (grčki Sergios, latinski Sergius, talijanski Sergio, ruski Sergej), često i omiljeno u dalmatinskim srednjovjekovnim gradovima. U Hrvata se proširilo štovanjem Svetog Sergija, sveca podrijetlom iz Sirije, koji je živio u 3. … pročitajte više
Ekonim je istovjetan s množinskim oblikom prezimena Stipan(j)ić, kao su nekoć prezivali njegovi stanovnici. Prezime je izvedeno od Stipan, ikavskog oblika osobnog imena Stjepan, koje je hrvatska prilagođenica grčkog imena Stefanos sa značenjem kruna, vijenac odnosno okrunjen, ovjenčan (grčki Stefanos, … pročitajte više
Ekonim Seonica je izvedenica od glagola seliti, od kojeg je izvedena i temeljna imneica selo, jer selo je rezultat selidbe, seobe. Najprije je u hrvatskom jeziku živjela imenica vas odnosno ves sa značenjem trajno naselje, naselje s kontinuitetom, koje je … pročitajte više
U Bosni i Hercegovini postoji čak sedam naselja s nazivom Selište (Fojnica, Jajce, Mostar, Srbac, Šekovići, Tomislavgrad i Žepče) i dva naselja s nazivom Selišta (Bileća, Sokolac). Slični primjeri postoje i hrvatskoj ekonimji: Selišće Sunjsko (Sunja, 77), Selište (Kutina, 297), … pročitajte više
Ekonim je istovjetan s množinskim oblikom etnika Sarajlija, naziva stanovnika glavnog grada Bosne i Hercegovine Sarajeva. I etnik i ekonim izvedeni su od imenice saraj iz turskog odnosno perzijskog jezika (turski saray, perzijski seray) sa značenjem kuća, dvor, palača. … pročitajte više
Imenica Rošnjače prema P. Skoku znači „konoplje koje se kisele na rosi.“ Naime, u srednjem vijeku domaćinstvo je bilo i mjesto gdje se proizvodilo doslovno ama baš sve što je trebalo pripadnicima najčešće brojnih obiteljskih zadruga. Da bi se mogli … pročitajte više