ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Rošnjače

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

Imenica Rošnjače prema P. Skoku znači „konoplje koje se kisele na rosi.“

Naime, u srednjem vijeku domaćinstvo je bilo i mjesto gdje se proizvodilo doslovno ama baš sve što je trebalo pripadnicima najčešće brojnih obiteljskih zadruga. Da bi se mogli izrađivati odjevni i neki drugi predmeti, najprije je trebalo zasijati konoplju ili pak lan, za koje je u procesu prerade trebalo obaviti i poslove kao što su kišeljenje stabljika tih tekstilnih biljaka, a za što su bili najpogodniji osojni prostori, u kojima je rano uvečer nastajala rosa koja bi se zadržavala gotovo još pola dana dok ne bi dobro zagrijalo sunce. Upravo takve prostore, gdje se danas nalazi selo Rošnjače, koristili su stanovnici Vinice, što potvrđuje današnji naziv tog naselja. Iako se odavno takvi i slični poslovi ne obavljaju, spomen je trajni spomen o njima ostao u toponimu Rošnjače.

Tvorba s jezičnog motrišta obavljena je po uobičajenom obrascu: ros(a)n + jača = Rosnjača = Rošnjača (jednačenje po mjestu tvorbe).

Prvi se put naselje s nazivom Rošnjače spominje 21. ožujka 1885. godine u molbi mostarsko-duvanjskom biskupu fra Paškalu Buconjiću, u kojoj predstvanici pet sela stare župe Roško Polje, a među njima i Rošnjača, traže osnivanje nove župe sa sjedištem u Vinici, što je te godine i ostvareno.

U izvješću Biskupskom ordinarijatu Mostar viničkog župnika fra Bariše Drmića iz 1889. godine, uz ostalo, je zapisano da su tada Rošnjače imale 21 kuću i 152 duše.

Danas Rošnjače spadaju u ona duvanjska naselja, u kojim se broj stanovnika drastično smanjuje: 1991. godine 101 stanovnika, trideset godina ranije čak tri i pol puta više (1961. godine 340 stanovnika).

 

Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.

Foto: www.geoportal.ba