ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Sarajlije

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

 

Ekonim je istovjetan s množinskim oblikom etnika  Sarajlija, naziva stanovnika glavnog grada Bosne i Hercegovine Sarajeva.

I etnik i ekonim izvedeni su od imenice saraj iz turskog odnosno perzijskog jezika (turski saray, perzijski seray) sa značenjem kuća, dvor, palača. U početku saraj je bio naziv za svaku veću građevinu; u Osmanlijskoj Carevini za palaču vladara i dostojanstvenika: carske, vezirske ili pašinske dvore (tako primjerice Sarajevo je dobilo naziv po begovskim dvorima). Rezidencija sultana u Carigradu na Bosporu, na rtu između Mramornog mora i Zlatnog Roga, nazivala se Saray buruni (turski burun = rt). U širem smislu saraj označuje ne samo palaču nego i čitavu sultanovu poslugu, svitu i straže, osobito harem za žene koje u njemu stanuju.

Današnje sarajevsko područje u srednjem vijeku bilo je župa Vrhbosna, a kad su je Turci osvojili u prvoj polovici XV. stoljeća, osnovali su novi grad Saraj-ovasi, tj. „polje oko dvora, saraja“.

S jezičnog motrišta Sarajevo je nastalo po uobičajenom obrascu (saraj + evo = Sarajevo), dakle na isti način kao što su nastali ekonimi: Trebiševo,  Golinjevo, Dračevo, Glavatičevo, Tičevo, Kijevo, Kruševo, Ovčarevo,  Janjevo, Jurjevo, Kreševo itd.

U osmanlijskom razdoblju Saraj-ovasi je nazvan Saray Bosna, od kojeg je pridjev posvojni glasio saray-bosnali, ali je istodobno bila u uporabi i njegova kraća inačica-sarayli, izvedena tako što je sufiks –li iz druge riječi tog dvočlanog naziva dodan prvoj riječi. Dakle, od pridjeva posvojnog sarayli, koji je izveden od saray, nastao je etnik Sarajlija, na isti naičin kao i s jezičnog motrišta slični etnici: Dobojlija, Sandžaklija, Nišlija, Bečlija, Grmečlija.

Kako povezati etnik Sarajlija i ekonim Sarajlije? Teško je povjerovati da se na mjestu današnjeg sela Sarajlija nekoć nalazio neki saraj, dvorac nekog turskog velikodostojnika, jer su se dvori osoba nižeg društvenog ranga, primjerenih Duvnu i njegovoj važnosti, redovito nazivali kula. Nisu li možda u Sarajlijama nekoć živjeli doseljenici iz Sarajeva, Sarajlije, pa ostavili o sebi spomen u nazivu nekadašnjeg njihova prebivališta?

Od bosansko-hercegovačkih ekonima uz bok duvanjskim Sarajlijama jedino može stati Sarajvilić, kako glasi naziv naselja u okolici Uskoplja (Gornjeg Vakufa).

Inače, Sarajlije kao jedno do najvećih naselja na duvanjskom području spominju se u oba biskupska popisa bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika u 18. stoljeću : 1741/1742. godine u Sarajlijama je živjelo 17 obitelji sa 152 duše, a 1768. godine 8 obitelji 72 člana. Posljednji podaci su rezultat odvajanja dvaju sela od Sarajlija: Luga i Letke.

U Šematizmu Hercegovačke franjevačke provincije P. Bakula je 1867. godine u Sarajlijama upisao 25 obitelji s 254 duše.

I Sarajlije spadaju u ona duvanjska naselja u kojima se broj stanovnika smanjuje: 1991. godine 413 stanovnika, a trideset godina ranije (1961) 489 stanovnika).

Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.