ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Svinjača

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

Ekonim je izveden od imenice svinja, naziva domaće odnosno divlje životinje (Sus scrofa) iz porodice dvopapkara nepreživača (Suidae), a nastao je dodavanjem osnovi svinj- čestog ekonimskog dometka -ača: Bijača (Ljubuški), Bućovača (Kupres), Busovača, Kobiljača (Ilidža), Liskovača (Tomislavgrad), Orlovača (Prijedor), Rastovača (Posušje), Suhača (Bosanski Novi, Livno, Sanski Most), Šipovača (Ljubuški), Zvirnjača (Kupres).

 
Naselje Svinjaču s njezinim hercegovačkim stočarima u svojim izvješćima, kako je već rečeno u ovom radu, spominju: 1710. godine makarski biskup Nikola Bijanković, te 1735. godine makarski biskup Stipan Blašković, dakako u sklopu svojih pastirskih pohoda staroj Duvanjskoj biskupiji.

 
Naziv Svinjača vjerojatno potječe od toga što je nekoć to područje obilovalo divljim svinjama, jer je na toj visoravni, dugoj 5 i širokoj 1 – 2 kilometra, tlo bogato raznim biljnim gomoljima i korijenjem u tijeku cijele godine.

 
Ekonimi izvedeni od imenica svinja (Bosna i Hercegovina): Svinjarevo (Kiseljak, Visoko), Svinjašnica (Zavidovići), te u Hrvatskoj: Svinca (Trogir, 122 stanovnika), Svinica (Kostajnica, 110), Svinica Krstinjska (Glina, 322), Svinišće (Omiš, 126), Svinjarec (Vrbovec, 63), Svinjarevci (Vukovar, 575).

 

Tekst: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.

Foto: Ivica Šarac