Hrvati su u 7. stoljeću nakon doseljenja u današnju domovinu, pri organiziranju u novim prebivalištima davali nazive zemljopisnim pojmovima koji su ih podsjećali na pradomovinu. Kako većina toponima duvanjskog područja imaju hrvatske korijene, nema smisla poimenično ih navoditi.
Ilirska osnova toponima
Iako je duvanjsko područje bilo naseljeno i u prapovijesnom razdoblju, njegova toponimija doseže doba Ilira, naroda koji je tu doselio na prijelazu između 12. i 11. stoljeća prije Krista i ostao sve dok ga nisu Rimljani početkom naše ere posve asimilirali. Ilirsku osnova nalazimo u dva ili pak možda u tri slučaja:
1. Duvno nastalo od Delminium (ilirski delme = ovca);
2. Buško blato (od ilirskog buls, bulz = greda, brdo, a postoji i tvrdnja da je nastalo od ilirskog buk = kruh);
3. eventualno Oplećani, koje je po nekim nastalo od ilirskog oprea = posljednje dijete, što je malo vjerojatno.
Možda je ilirskog podrijetla i ekonim Cebara, za što nismo našli potvrdu.
Tursko-arapska osnova ekonima
Četiristoljetna turska vladavina na prostorima današnje općine Tomislavgrad ostavila je tragove u svim životnim oblastima tog područja, pa i u toponimiji. Dakle, od ukupno stotinu ekonimijskih pojmova obrađenih u ovome radu 15 ih potječe iz turskog ili pak arapskog jezika:
1. Ambar ( turski hambar = žitno skladište);
2. Eminovo Selo (prema osobnom imenu Emin, što na turskom jeziku znači vjeran, siguran, pouzdan;
3. Kazaginac ( turski kaza = područje jednog kadije, kotar);
4. Kurtovina (turski kurt = vuk);
5. Malovan (turski mal = stoka, blago);
6. Mesihovina (turski mesh = dio abdeskog obreda; prezime Mesihović);
7. Omerovići (od prezimena Omerović, izvedenog od turskog osobnog imena Omer, imena Muhamedova suborca).
8. Potkula (turski kula = utvrda, ali i kuća za stanovanje);
9. Renići (od perzijskog rebgin (čitaj renjin) = šaern, koji je u nas stigao preko turskog jezika);
10. Sarajlije ( turski saraj = dvorac; Saralija = etnik, stanovnik Sarajeva);
11. Sulića Brig (prezime Sulić izvedeno od hipokoristika Sule osobnog imena Sulejman; osobno ime Sulejman odgovora hebrejskom Salomon, kojeg je značenje „koji je miran“);
12. Tabašnica (od turskog tabak = obrtnik kožarske struke);
13. Karlov Han, Manjića Han i Zrnin Han ( od turskog han = svratište i prenoćište)
Romanska osnova ekonima
Čini se da samo jedan ekonim na duvanjskom području ima romanski korijen. Naime, naziv naselja Ćavarov Stan je izveden je od prezimena njegovih stanovnika, od prezimena Ćavar, koje nastalo od mletačkog (dijalekt talijanskog jezika) ciavarro sa značenjem jednogodišnji ovan.
Izvor:Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.