IVAN LOZO: Prvi spomen sela Brišnik u kršćanskom vrelu 18. lipnja 1620.

objavljeno u: POVJESNICA | 0

Već je odavno u literaturi ispravno navedeno da se prvi spomen Brišnika (u obiku Brešnić) susreće u izvoru koji je nastao između 1619. i 1621. godine. Riječ je o osmanlijskom izvoru pisanom, arapskim jezikom, imotskom kadiji.

Kao prvi izvor kršćanske provinijencije do sada slovi izvještaj upravitelja Roško-duvanjske biskupije makarskog biskupa Bartul Kačić Zarkovića iz godine 1636.g. U njemu se izričito spominje župa Brišnik (parohia Brisiensis). Ovim člankom želim skrenuti pažnju na jedan stariji izvor iz godine 1620. koji se do sada nije povezivao sa Brišnikom. Riječ je o putopisu jednog od najpoznatijih engleskih putopisaca Peter-a Mundy-a. On je putovao od Carigrada do Londona preko Brišnika a njegov putopisni dnevnik publiciralo je renomirano sveučilište u Cambridg-u.

Put je Mundy-a vodio od Konjica do Splita a prva postaja na toj etapi bilo mu je mjesto Dowlanee koje se ispravno povezuje sa Doljanima. Prema dosadašnjem tumačenju putopisa iz Doljana je pošao 18. lipnja 1620. najvjerojatnije dolinom rijeke Rame te prošao pokraj Prozora (mjesto se ne spominje) i Borvagaglava (tako se spominje u izvoru) prije nego što je stigao u mjesto Bresneeg gdje su toga dana prenoćili. Iz toga do danas neubiciranog mjesta nastavio je prema Dalmaciji. Na tome pute je prošao pokraj velikog jezera (great Lake), bez ikakve dvojbe Buško blato i stigao do neke veće rijeke (zasigurno Cetine) gdje su prenoćili.1

Spomenuto mjesto Bresneeg je do danas neubicirano i ni jedan autor ga nije ni pokušavao identificirati sa Brišnikom jer se prema današnjem tumačenju ono ima tražiti između planine Borove glave (Šujica/Livno) i rijeke Cetine. Kritičnom analizom izvora dolazim da zaključka da Mondy iz Doljana nije krenio dolinom rijeke Rame prema Šujici (Borova glave) već da je iz Doljana krenuo preko Blidinja, prošao pokraj manje poznatije Borove glave na Blidinju, izbio oko Lipe na Duvanjsko polje, prešao na drugu stranu polja gdje je prenoćio u Bresneeg = Brišnik.

Naime, u putopisu se nakon Doljana ne spominje nikakva rijeka ni Prozor već se navodi da su neposredno nakon Doljana došli na jednu veliku ravnicu okruženu visokim planinama pokrivenim snijegom, prošli kraj Borove glave. Po meni nema dvojbe da je riječ o Blidinju i tamošnjoj manje poznatoj Borovoj glavi. Mundy navodi da su na kraju ove ravnice prešli preko šumovite hladne planine u kojoj je puno šume bilo posjčeno te da su usli u drugu ravnicu. Ni najmanje ne sumnjam da je engleski putopisac sa svojim društvom izbio kod Kongore/Lipe na Duvanjsko polje dolazeći sa Blidinja.

Za tu ravnicu (Duvanjsko polje) navodi da je okružena kamenitim brdima oko kojih ima sela i nastambi a da se u ravnici hrani puno konja, krava, ovaca i svinja. Konačno pripovjeda da su prešli na drugu stranu ravnice, navodi i udaljenost 10 milja (oko 6,2 km), gdje su prenoćili u mjestu Bresneeg.

Prema tome zaključujem da se iza Bresneeg krije današnji Brišnik koji se prvi put spominje u ovome engleskom izvoru 18. lipnja 1620. godine. Iz Brišnika je Mundy očito preko Midene krenuo prema Cetini jer je usput vidio Buško blato.

Ivan Lozo

Poljica Imotska, 15.02.2021

1Sir Richard Carac Temple, “The travels of Peter Mundy, in Europa and Asia 1608.-1667.”, Vol. I., Cambridge 1907. str. 84, 85.