ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Omerovići

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

Ekonim je istovjetan s množinskim oblikom prezimena Omerović danas u tom duvanjskom naselju nema stanovnika s prezimenom Omerović: izumrli, odselili ili pak promijenili prezime.

 

I ekonim i prezime izvedeni su od tursko-arapskog imena Omer (turski Omer, arapski Umar), kojeg je nosio drugi kalif Omar I. (arapski Umar ibn-al Khattab). Živio je od 586. do 644. godine, a naslijedio je Abu Bakra, Vladao je od 634. godine a umoren je zbog krvne osvete. Za njegova vladanja (kalifata) završeno je ujedinjavanje Arabije, te osvajanja Perzije, Sirije, Palestine i Egipta, a ostao je najpoznatiji po tome što je uveo računanje vremena po hidžri (hudžra je dan Muhamedovog preseljanja iz Meke u Medinu, što se dogodilo 16. srpnja 622. godine po Kristu). Kalif je, podsjetimo, nositelj najviše svjetovne i duhovne vlasti u arapskim i silamskim zemljama.

 
U Bosni postoje još jedno selo s nazivom Omerovići, i to pokraj Višegrada, a u blizini toga naselja nalazi se i selo Omeragići. Istog je jezičnog postanja i naslje s nazivom Omerbegovača pokraj Brčkog.

 
Od imena Omer izvedena su i brojna prezimena u Hrvatskoj: Omeragić (Istra, Primorje, istočna Slavonija), Omerašević (Pula, Primorje, Slavonija), Omerbašić (Sisak, Slavonija), Omerbegović (Jastrebarsko), Omerčević (Sisak, Buje, Dubrovnik), Omerčić (Pula, Istra, Banovina, Primorje), Omerhodžić (Pula, Hvar), Omerinović (Zagreb), Omerović (Zagreb, Rijeka, Vinkovci), Omić (Zagreb, Istra, južna Dalmacija).

 
Danas u Omerovićima živi isključivo muslimanski živalj (321 osoba 1991.), premda nije uvijek tako bilo, jer 1867 godine fra Petar Bakula u Šematizmu Hercegovačke franjevačke provincije zabilježio da u tom duvanjskom naselju živi i pet katoličkih obitelji s 31 članom.

 

Tekst: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.

Foto: Ivica Šarac