ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Mrkodol

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

Ekonim je složenica od pridjeva u srednjem rod mrko i imenice dol.

 
Ozračje najpoznatijeg hrvatskog literarnog Mrkodola, onog u istoimenoj noveli hrvatskog književnika Dinka Šimunovića, postalo je literarna metafora sela na rubu života i na kraju svijeta, naselja ispunjenog bogatstvom siromaštva, oskudicom i duhovnom bijedom.

 
Dol (do) kao zemljopisni pojam označujena mjesto-ograničeno, ograđeno i odvojeno od ostatka svijeta; u nj sunce zbog obličja tla jedav i dopire pa stoga prevladava mrlina, smrknutost, natmurenost, dakle mrke i mrkle boje, najkraće ozračje mraka sa svim slojevima značenja tog pojma. Dolazili ta mrklina od sivila življenja, bijede i oskudice, odsustva sunca u većem dijelu dana i godine ili taj mrkli kolorit stiže od zagasitih nijansi boja crnogorične šume? Čini se od svega pomalo…

 
I duvanjski su stočari često rabili pridjev mrk kad bi smišljali imena stoci mrke boje: Mrkov (konj), Mrka (kobila i ovca), Mrkonja i Mrkota (vol), Mrko (magarc i ovan), Mrkulja i Mrkava (krava), Mrkač (jarac).

 
Dakle, pridjev mrk i imenica dol tvore ekonim Mrkodol, a kad je riječ o duvanjskom slu tog naziva vjerojatno je „mrkoća“ došla od negdašnjih crnogoričnih šuma što su rasle na padinama mrkodolskog „dola“ Inače u Bosni i Hercegovini su brojni ekonimi s „tematikom mrkline“: Mrkalji (Foča, Han Pijesak, Sanski Most), Mrkodol (Tomislavgrad), Mrkojevići (Čajniče), Mrkonjić Grad, Mrkonjića Lug (Bihać), Mrkonjići (Trebinje), Mrkosovice (Konjic), Mrkotić (Tešanj), Mrkovi (Goražde) Mrkovići (Sarajevo), Mračaj (Grahovo, Bugojno, Gornji Vakuf, Prnjavor, Žepče), Gornji Mračaj (Gornji Vakuf), Mrakodol (Bosanski Novi), Mrakovi (Kiseljak), Mrakovo (Ilijaš, Jablanica).

 
Slične primjere navodimo i iz hrvatske ekonimije: Mrkopalj (Delnice, 923), Mrkoplje (Požega, 2001. godine nenastanjeno), Mračaj (Dubica, 61; zaselak sela Podbablja u Imotskoj krajini; dva brda pokraj imotskih sela Runovića i Prološca), Mračaj Krstinski (Duga Resa, 11), Mračin (Duga Resa, 296).

 
Drugi dio složenice dol ima značenje “manje krške udoline, obično takve koja se naseljava i konfiguracijom tla odredjuje oblik naselja i raspored kuća”. Naselja s nazivom Dol nalaze se na Braču pokraj Postira (178 stanovnika), na Hvaru pokraj Starog Grada (348), te pokraj Krašića (21) i Dol Klanječki (104); Doli su na Dubrovačkom primorju (207), gdje postoji i naselje Zaton Doli; Dolica (Istra, 56), Doliće (Krapina, 425), Dolovo (Krk, bez stanovnika), Lukovdol je u Gorskom kotaru.

 
Dole su pokraj Ljubuškog i Kladnja; Dolovi se nalaze u okolici Stoca, Konjica, Donjeg Vakufa, Olova, Rudog, Trebinja, Tuzle, Velike Kladuše, Visokog; Doljani su nazivi naselja pokraj Čapljine, Jablanice, Konjica, Bihaća, Hadžića; Bogodol je smješten izmedju Mostara i Širokog Briga; na trebinjskom području nalaze se Orahov Dol, Kijev Dol i Kremeni Dol; u zaledju Neuma je Dobri Dol; u Rami je Uzdol; Kasindol je pokraj Sarajeva; Mrakodol je pokraj Bosanskog Novog; Mrki Dol u okolici Bosanske Kostajnice.

 
Duvanjski se Mrkodol spominje 17. travnja 1735. godine, kada je makarski biskup Stipan Blašković u sklopu svog pastirskog pohoda Duvanjskoj biskupiji nakon što je obavio previđene dušobrižničke poslove u Brišniku „ode u selo Mrkodol i odsjede u kući Mirka Marinčića, gdje ode na odmor, jer se osjećao jako umoran.“ Sutradan, dakle 18. srpnja 1735. godine, uz redovite obveze biskup je podijelio i sakrament krizme „ne malom broju sabranih osoba.“

 
Mrkodol je zabilježen i u oba biskupska popisa bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika u 18. stoljeću: 1741/1742. godine (17 obitelji, 174 duše), a 1768. godine (16, 193).

 
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Mrkodolu živi 1.091 duša, a to naselje spada u skupinu onih u kojima broj stanovnika stagnira.

Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.

Foto: Ivica Šarac/ geoportal.ba