SPOMENICI KULTURE I PRIRODE DUVANJSKOG PODRUČJA (59): Stepen

SPOMENICI KULTURE I PRIRODE DUVANJSKOG PODRUČJA (59): Stepen

objavljeno u: SPOMENICI PRIRODE I KULTURE | 0

Između Miljacke i Bučića na Rašeljki i Gravici nalaze se tri veće gomile.

Južno od sela (oko 700 m), na brdskom uzvišenju nalazi se veća kamena gomila.

Na lokalitetu Groblje (300 m istočno od sela), na jednom uzvišenju, nalaze se tri tumula, sa tri stećka (dvije ploče i jedan prevrnuti sljemenjak). Stećci su nešto bolje obrade (jedan je ukrašen plastičnim polumjesecom).

Na lokalitetu Glavičica, na jednom uzvišenju pored Bagarića mlina, uz put Mesihovina-Crvenice, seljaci su ranijih godina otkopali grob koji je s gornje strane bio pokriven kamenim pločama.

Selo je poznato po dobrim kamenorescima, pa su im kuće ukrašene kornišima od mekog kamena, kao i kukuružnjaci. Staru kuću pokrivenu slamom ima Ivan Skočibišić, s kućnim rekvizitima – čerenom na kome je pleten koš za žito, paleobalkanske komaštre.

Ovo je rijetko selo u duvanjskom kraju koje je sačuvalo brojne kućne predmete pa ih zbog toga navodimo:

– Lemeš (lemiš) od kovanog čelika posjeduje Ivan Skočibušić.

– Koš pleten od pruća posjeduje Stipan Skočibušić.

– Priklad kovani ima Stipan Skočibušić.

– Komoštre paleobalkanske posjeduje Slavko Dodig.

– Priklad kovani također Slavko Dodig.

– Kadanj (izdubeno stablo) za držanje žita ili brašna posjeduje Slavko Dodig, kao i mali kadanj za držanje soli.

Oraći lis s jarmom (bez pluga) i željezni priklad posjeduje Ivan Dodig. Isti je vlasnik i jednog zemljanog lonca porijeklom iz sela Dobrkovića kod Širokog Brijega ili iz Zagvozda kod Imotskoga, odakle su lončari donosili svoje proizvode.

Petar Dodig (Šimunov) posjeduje: dva pletena koša za žito, ćup za vino od 12 litara, 2 pletena sepeta za držanje drvenih kašika, lemiš kovani, komoštre paleobalkanske, stupicu za lovljenje miševa.

Preslicu konusnog oblika “bašlukaču” posjeduje Luca Bagarić, udana Dodig, rad Joze Gudelja, 1936. godine.

U rječici Miljacki, po virovima ima ribe koju su mještani havatali u pletene vrše kojih i danas ima u Stepenu.

 

Izvor: Skupina autora: Spomenici kulture i prirode duvanjskog područja, RZZSKP, Mostar 1977.