ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Slani doci

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

Dvočlani ekonim sastoji se od množinskog oblika pridjeva slan, slani i također množinskog oblika dolac.

Od imenice sol (so) izveden je  pridjev slan sa značenjem onaj koji ima okus soli. Slan je od sol nastao glasovnom promjenom likvidnom metatezom (sol = sla), te dodavanjem pridjevskog nastavka -n6 (sla + n6 = slan). Primjerice istog korijena je i imenica slanina, koja također potječe iz praslavenskog jezika (slan-ina = slano meso).

Što je još zanimljivije istog je korijena i pridjeva sladak (praslavenski sold-6k6 = sladak) najprije sa značenjem slan, začinjen, a tek kasnije će mu se pridodati i značenje sladak, onaj koji ima okus sladora odnosno šećera zaslađen, zašećeren. Dakako, to je sačuvano u brojnim toponimima Slatina s prvobitnim značenjem kisela voda, a kasnije i kupalište, tj. mjesto sa slanom i toplom vodom, pogodnom za kupanje.

I u slučaju Slanih Dolaca slanost dolazi od soli, i to od one kojom su stočari posipali dijelove travnatih pašnjaka u docima (solila), a stoka je pasući zaslanjenu travu osiguravala  organizmu i potrebnu količinu soli. Stoga se i jedan zaselak u Šujici zove se Solila.

U srednjovjekovnoj Bosni postojala je i župa (pokrajina) s nazivom Soli, a dolaskom Turaka njezino najveće mjesto dobilo je naziv Tuzla, što prevedeno na turski jezik znači solana, mjesto gdje se kopa sol (turski tuz = sol). Od bosansko-hercegovačkih naselja navodimo Gornje Slano u općini Trebinje.

Inače, imenica sol i pridjev slan česti su sastavci mikrotoponima, posebno na otocima i priobalju, gdje je slanost „morskog podrijetla“: Slanac (vrela ili zdenci sa zaslanjenom vodom na otocima: Rivnju, Ugljanu, Ižu, Pašmanu); Slanec (potok), Slatina, Slani Potok (Rijeka, Zagreb), Slano (naselje u Dubrovačkom primorju; potoci, Kaštela, Solin), Slankovica (Brač), Slankamen (grad u Vojvodini, Srbija).

Među ove  toponime uvrštena je i Slatina, veoma čest (16 puta) ekonim i u Bosni i Hercegovini: naselja s nazivom Slatina nalaze se pokraj Cazina, čak dva u okolici Čajnića,  Donjeg Vakufa, Foče, Goražda, Jablanice, Laktaša, Sanskog Mosta, Sarajeva, Srebrenice, Teslića; Donja i Gornja Slatina (Bosanski Šamac, Kladanj), Srednja Slatina (Bosanski Šamac).

Slični su primjeri i hrvatskoj ekonimiji: Slatina (Vrbovec, 121 stanovnik; Virovitica, 10.920), Slatina Pokupska (Glina, 130), Slatina Svedruška (Krapina, 418), Slatine (Split-Čiovo, 995), Slatinik Drenjski (Đakovo, 288), Slatinski Drenovac (Našice, 72).

Drugi član ekonima imenica doci (dolac) je zemljopisni pojam  kojim se označuje manja krška udolina, obična takva koja se naseljuje i konfiguracijom tla određuje oblik naselja i raspored kuća u njemu.

Imenica dolac nazočna je i u bosansko-hercegovačkoj toponimiji: Doci (Kiseljak, Široki Brig),  Dolac (Busovača, Glamoč, dva naselja u općini Travnik, Zavidovići, Zenica), Donji Dolac i Gornji Dolac (Sarajevo), Duratbegov Dolac (Uskoplje), Konjdolac (Rama) Ljuti Dolac (Široki Brig).

U toponimiji susjednog posuškog područja dolac je prilično čest: Begića Doci (Gradac), Ivankovića Dolac (Poklečani), Dolac i Šarića Dolac (Sutina), Bešića Dolac (Zagorje), Ivan Dolac (Blidinje), Marića Doci (Vučipolje).

U Hrvatskoj pak naselje Dolac nalazi se u okolici Požege (178 stanovnika), Dolci su pokraj Orahovice (329), na samoborskom području je Dolec Podokićki (78), u Omiškoj zagori nalaze se Donji Dolac (408) i Gornji Dolac (156),  Sapini Doci su pokraj Primoštena, dok je Primorski Dolac (999) u Trogirskoj zagori, a  Bravčev Dolac, Strmendolac i Čačijin Dolac nalaze se u Cetinskoj krajini, kao i zaseoci Zlidoci u Otoku, Vinčića Doci u Dabru, Ivan Dolac i Lovrića Dolac u Hrvacima, Bukov Dolac i Vukov Dolac u Koljanima.

Tekst: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.