NAŠA ŠKOLA: Škola za vrijeme NDH (1)

objavljeno u: NAŠA ŠKOLA | 0

Nezavisna Država Hrvatska naslijedila je (od Banovine Hrvatske) obrazovni i školski sustav i relativno razvijenu mrežu pučkih škola. Školstvo i pismenost u našem duvanjskom kraju bilo je slabo razvijeno i veliki broj pučanstva bio je nepismen.

Kako bi unaprijedila školstvo NDH je odmah u prvim mjesecima svoje vlasti donijela više zakonskih i provedbenih akata kojima se uređuje područje pučkog školstva i prosvjete.

Tijekom ljeta 1941. ministar nastave i bogoštovlja dr. Mile Budak u Vladi NDH donio je NASTAVNU OSNOVU ZA PUČKE ŠKOLE U NDH.

U sastavu ove Osnove navedeni su nastavni predmeti kojih je izučavanje bilo obvezno u svim pučkim školama u NDH:

I. godište imalo je:

Vjeronauk 2 sata

Hrvatski jezik 6 sati

Zavičajna obuka 6 sati

Računstvo 4 sata

Svega: 18 sati

 

II. godište:

Vjeronauk 2 sata

Hrvatski jezik 6 sati

Zavičajna obuka 6 sati

Računstvo 4 sata

Pjevanje m.3/2 s, ž. 2/2 sata

Tjelovježba m.3/2.s. ž. 2/2 sata

Ženski ručni rad m. 0 s., ž. 2 sata

Svega: m. 21 s., ž. 22 sata

 

III. godište:

Vjeronauk 2 sata

Hrvatski jezik 5 sati

Računstvo 4 sata

Povijest 4 sata

Zemljopis 2 sata

Poznavanje

prirode 2 sata

Gospodarstvo –

kućanstvo 2 sata (+1)

Risanje 1 sat

Lijepo pisanje 1 sat

Pjevanje 2/2 sata

Tjelovježba 2 sata

Ženski ručni rad 2 sata

Svega: 24 sata (25 sati)

 

IV. godište:

Vjeronauk 2 sata

Hrvatski jezik 5 sati

Računstvo 5 sati

Povijest 2 sata

Zemljopis 2 sata

Poznavanje

prirode 2 sata

Gospodarstvo –

kućanstvo 2 sata (+1)

Risanje 1 sat

Lijepo pisanje 1 sat

Pjevanje 2/2 sata

Tjelovježba 2 sata

Ženski ručni rad 2 sata

Svega: 25 sati (26 sati)

 

Ovo su bili cijelo vrijeme uprave NDH temeljni nastavni predmeti (i njihova satnica) koji su bili obvezni u svim pučkim školama. Samo u iznimnim okolnostima, a takvih je bilo podosta (trajao je rat), škole su mogle raditi po skraćenom – minimalnom programu.

Budući je broj škola i stručnih učitelja bio nedovoljan da bi svako dijete, doraslo za školu, moglo istu i polaziti vlasti su 13. kolovoza 1941. donijele ZAKONSKU ODREDBU O POMOĆNIM PUČKIM ŠKOLAMA. Zakonska odredba davala je mogućnost otvaranja pomoćne škole u svakom mjestu gdje je bilo najmanje 20 djece u dobi od 8. do 14 godine, a koja nisu u mogućnosti, iz bilo kojih razloga polaziti redovitu pučku školu. Školovanje djece u takvim školama trajalo je dvije školske godine po šest mjeseci. Obuka je počinjala 15. listopada, a završavala je 15 travnja. Zakonodavac je vodio računa da takve škole rade u vrijeme kada su radovi na polju i u šumi najmanji.

U pomoćnim školama izučavali su se predmeti: vjeronauk, hrvatski jezik i račun. Na svršetku školske godine održavali su se usmeni i pismeni ispiti u nazočnosti školskog nadzornika ili učitelja.

Člankom 1. navedene Odredbe kaže se: “Ako je u jednom ili više sela najmanje 20 neuškolovane djece, jer je škola predaleko, može ministarstvo osnovati pomoćnu pučku školu”. Školovanje traje dvije školske godine po 6 mjeseci.

Članak 8. govori tko može poučavati u tim školama: “… nepismenjake u tim školama mogu poučavati: učitelji/ce, umirovljenici/ce, svećenici, častne sestre . . obrazovanije osobe sa 2 ili više razreda srednje ili građanske škole, a imadu smisla i ljubavi za školu”.

18. kolovoza 1941. godine školske vlasti NDH donijele su PROVEDBENU NAREDBU ZAKONSKOJ ODREDBI O POMOĆNIM PUČKIM ŠKOLAMA kojom čvrsto obvezuju sva nadležna tijela u državi na provedbu ove zakonske odredbe. Pomoćne škole morale su biti uređene u svemu po uzoru na redovite pučkeosnovne škole.

Ovom Provedbenom naredbom određen je rad i red, upravljanje, briga o prostoru, o knjigama i nastavnim pomagalima, o školskim praznicima, ispitima, školskim nadzornicima, obveznim matičnim knjigama i ostalo.

(nastavlja se)

Izvor: Skupina autora: Sto godina osnovne škole u Mandnu Selu, Zagreb – Mandino Selo, 2010.