MANDOSELJSKA PREZIMENA: Šarac

objavljeno u: MANDOSELJSKA PREZIMENA | 0

Prezime Šarac ima 805 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 770. hrvatsko prezime.        

Najviše ih je: u Zagrebu (54 obitelji, 121 duša), Kučićima pokraj Omiša (15, 65), Splitu (19, 51), Kaštel Kambelovcu (14, 36), Slavonskom Brodu (7, 25), Strizivojni pokraj Đakova (5, 24), Borovu (5, 13), Rijeci (6, 12),  Vinkovcima (3, 12),  Dobroselu pokraj Donjeg Lapca (4, 12).

S  jezičnog motrišta  prezime je istovjetno s nadimkom Šarac, a dobivala ga je osoba koja je  uz temeljnu boje kose imala i izvjesne površine bijele (ali ne sijede!) kose. Na isti način nastao je i naziv za konja Šarac, koji  uz osnovnu boju dlake ima i bijelih površina

Što se pak tiče sufiksa -ac, u hrvatskom jeziku veoma često služi za tvorbu imena i nadimaka s deminutivno-hipokorističnim značenjem kao što su: Bab-ac, Čuk-ac, Dub-ac, Grb-ac, Len-ac, Prus-ac, Reb-ac, Suš-ac, Štrb-ac, Torjan-ac, Vuj-ac, Vuk-ac, Zub-ac, Žal-ac  itd.        

Istog su jezičnog postanja i prezimena: Šaravanja, Šarčević, Šare, Šarec, Šarek, Šarenac, Šarengaća, Šarenić, Šarić. 

I hercegovački Šarci katoličke vjere  različita su krvnog podrijetla.       

Duvanjski pak Šarci nemaju krvnih veza s inim granama prezimenjaka, ali čak ni oni međusobno; zapravo dvije njihove skupine na Duvanjskom polju različita su krvnog podrijetla.        

Šarci iz Mandina Sela nastali su od starijeg roda Ivića. U matici krštenih stare župe Duvno sa sjedištem u Seonici u razdoblju od 1867-1900. godine javljaju se dvoriječna prezimena: Ivić-Šarac (10 puta), Šarac-Ivić (2) i Šarac (5).        

Samostalno prezime Šarac zabilježeno je ispravama tek 24. siječnja 1867, godine, kada je upisano krštenje Mate Šarca sina Ivanova i majke Ilke rođene Gudelj iz Crvenica.[100]        

Šarci pak iz Brišnika nastali su od starijeg roda Ćurčića: u maticama krštenih župe Bukovica 1896. godine upisano je krštenje Martina sina Mije Ćurčića Šarca iz Gornjeg Brišnika i majke Ive rođene Kelava iz Vojkovića, župa Roško Polje.[101]        

Na duvanjskom području Šarci danas žive: u Mandinu Selu i Brišniku po devet i u Tomislavgradu pet obitelji. 

Šarci iz Ograđenika pokraj Čitluka, koji su se najprije prezivali Milatović a zatim Vukosav(ljević) s ostalim prebjezima s područja stare župe Brotnjo stižu oko 1690. godine u Cetinsku krajinu i novo prebivalište osiguravaju u Turjacima pokraj Sinja.

Na svojoj hercegovačkoj starini zabilježeni su u popisu biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/1742. godine u Ograđeniku: šestočlana obitelj Petra Šarčevića, a petnaestak godina kasnije u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića (1768) u Ograđeniku su navedene dvije obitelji s kraćim oblikom prezimena Šarac: Andrijina i Jozina s po devet duša.[102]        

Na susjednom dalmatinskom području živi 100 Šarčevih obitelji sa 256 duša, što je gotovo trećina svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.       

U Kučićima poviše Omiša u popisu vjernika Splitske nadbiskupije nadbiskup Ivan Krstitelj Laghi zabilježio je godine 1725. dvije Šarčeve obitelji: Marijanovu s devet i Ilijinu s pet duša.[103]        

Prema popisu iz 2001. godine Šarci su na omiško-makarskom području nastanjeni su u tri naselja s 21 obitelji i 84 duše:  u Kučićima (15 obitelji, 65 duša), Omišu (3, 11) te u Makarskoj (3, 8).

Ipak najviše je Šaraca 2001. godine zabilježeno na splitskom području s napomenom da su različita krvnog podrijetla: u Kaštelima (16 obitelji, 40 duša),  Podstrani (1, 4), Segetu Donjem (1, 3), Solinu (2, 8), Splitu (19, 51) te u  Klisu (2, 5; doselili iza 2001. godine iz Mirlović Polja pokraj Drniša).        

Šarci drukčijeg krvnog podrijetla, vjerojatno hercegovačkog, zabilježeni su u venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine u  Turjacima pokraj Sinja, i to u banderiji harambaše Jure Doturovića, doseljenika s duvanjskog područja: osmočlana obitelj i samac s prezimenom Šarac.[104]

U Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729) u banderiji harambaše Jure Dotura u Turjacima upisan je Miko (Mikula) Šarac, koji obavlja dužnost alfira.[105]

U Stanju duša župe Turjaci s kraja 18. stoljeća navedena je obitelj Andrije Šarca pokojnog Josipa (1819).  S njim je u obiteljskoj zajednici živio i brat Blaž (1826). Andrija imao sina Andriju (1849), a  Blaž dva sina:  Juru (1846) i Ivana (1848).       

Prema popisu iz 2001. godine Šarci su nastanjeni: u Turjacima petočlana obitelj i u Sinju tročlano domaćinstvo.        

Na drniškom pak području žive Šarci pravoslavne vjeroispovijesti, a 31. prosinca 1689. godine opći providur A. Molin imenovao je u Miriloviću pokraj Drniša harambašom Milinka Šarca.[106]         

Zabilježeni su  i u venecijanskom zemljišniku iz 1751. godine u Miriloviću, i to  pet obitelji čijim su domaćinima (Božo, Vaso, Todor, Luka i Đuro) mletačke vlasti dodijelile 78 kanape zemlje. [107]        

Popis stanovništva Hrvatske 1948. godine zatekao Šarce: u Mirilović Polju pokraj Drniša (16 obitelji, 70 duša) te u Civljanima pokraj Vrlike (16, 91).[108]       

U  popisu iz 2001. Šarci na drniško-kninskom području zabilježeni su u šest naselja s 10 obitelji i 22 duše: u Drnišu (tri obitelji, 10 duša), Kaočinama (1, 3), Kninu i Kričkama po jedna osoba (1, 1), Mirlović Polju ( 3, 5), Vrlici (1, 2), dok ih u Civljanima nema više.        

Istog su krvnog podrijetla i Šarci na zadarsko-benkovačkom i šibenskom području, nastanjeni u četiri mjesta s osam obitelji i 20 duša: u Benkovcu (1, 2), Jasenici pokraj Obrovca (1, 5), Zadru (2, 6), Šibeniku (4, 7).       

Šarac je i prezime slavonskih prostora: godine 1702. u Latinovcu pokraj Požege obitelji Jovana i Ranisava Šarca; godine 1736. u Tompojevcima pokraj Vukovara obitelj Miška Šarca; u Borovu obitelj Milovana Šarca; u Donjem Miholjcu dvije obitelji: Miškova i Pavina;  u Donjoj Obriježi pokraj Pakraca obitelj Radosava Šarca;[109] u Slavonskom Kobašu su godine 1760. živjele  dvije Šarčeve obitelj: Mijina i udovice Ane s 13 duša-[110]        

U 44 naselja pet slavonskih županija popis iz 2001. godine zabilježio je 90 Šarčevih obitelji s 285 duša, što je više od trećine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj: u Osječko-baranjskoj (23 mjesta, 48 obitelji, 148 duša), Vukovarsko-srijemskoj (9, 18, 90), Brodsko-posavskoj (5, 15, 50), Požeško-slavonskoj (6, 8, 24), Virovitičko-podravskoj županiji (1, 1, 3).       

Ovom prigodom navodimo naselja s 10 i više Šaraca: u Osijeku (22 obitelji, 51 duša), Strizivojni (5, 24), Torjancima (3, 11); u Borovu (5, 13), Vinkovcima (3, 12), Vrbanji (2, 11); u Slavonskom Brodu (7, 25).        

Šarac je i prezime  zagrebačkog područja. na kojem su prema popisu iz 2001. godine u devet mjesta zabilježene 62 Šarčeve obitelji sa 143 duše. Gotovo su svi nastanjeni u Zagrebu (54 obitelji, 121 duša),  a dio ih je doselio iz zapadne Hercegovine (Tomislavgrad, Ljubuški) u drugoj polovici 20. stoljeća .        

Spominjemo još četiri  manje skupine Šaraca; primorsko-istarsku (12 naselja, 24 obitelji, 58 duša), sisačku (6, 6, 20), karlovački (3, 6, 14) i ličku (1, 4,  12), a najviše ih je: u Rijeci (šest obitelji, 12 duša), Poreču (4, 7); Pešćenici pokraj Siska (1, 6), Staroj Subockoj (1, 5); Karlovcu (4, 12); Dobroselu pokraj Donjeg Lapca (4, 12) itd.

 Ante Ivanković