DUVANJSKA PREZIMENA:Ćavari

DUVANJSKA PREZIMENA:Ćavari

objavljeno u: DUVANJSKA PREZIMENA | 0

Danas na duvanjskom području Ćavari žive u Kazagincu, Tomislavgradu (25 obitelji, 97 članova), na Ćavarovu Stanu (8, 41) Blažuju (1, 4), Šujici (1, 4), Dobrićima (1,5).  U Prisoju žive Ćavarušići, koji također pripadaju rodu Ćavara.

Iako se još nije nitko ozbiljnije bavio postankom i značenjem prezimena Ćavar, za početak nudimo jednu mogućnost: možda je u korijenu ovog prezimena hipokoristik od imena Slavko odnosno Slavo-Ćavo, čest u krajevima gdje obitavaju Ćavari.

Premda je biskup fra Pavo Dragićević 1741/42. godine u Grabovici (tada joj priprada i Kazaginac) zabilježio 10-članu obitelj Ivana Ćavara (Ioannes Chiavara), starina je ovog roda, utvrdio je Nikola Mandić, u Gostuši pokraj Širokog Briga, gdje je zbog turskog zuluma iz Bosne izbjegli rod Vidoševića promijenio prezime u Ćavarović odnosno Ćavar. To je potkrijepljeno s više izvoda iz matica stare župe Mostar, od kojih ćemo navesti samo jedan: 1830. godine u Mostar doseljava Šimun, sin Ilije Ćavara alias Vidoševića i majke Ilke rođene Zlomislić nekoć Vuletić. Inače, prezimenska kombinacija je rabljena sve do 1920. godine, kada konačno prevladava prezime Ćavar.

Nasuprot širokobriškim i brotnjanskim Ćavarima, pripadnici ovog roda iz Kazaginca svoje današnje boravište smatraju starinom Ćavara, a o krvnom srodstvu s Vidoševićima (čije su dvije obitelji 1741. godine živjele u njihovoj blizini, u Grgurićima pokraj Livna) nemaju nikakve svijesti, čak ni u obliku predaje. Ako se inzistira na mjestu odakle su Ćavari doselili u Kazaginac, onda bi to najprije moglo biti Dobranje, u Imotskoj krajini.

Naime, u Dobranje je 1694. godine iz Hercegovine (najvjerojatnije iz Gostuše) doselila 18-člana obitelj Jure Ćavarovića, kojoj su mletačke vlasti 1725. godine dodijelile 35 kanapa zemljišta.’ U tom trenutku Juri je 80 godina, dakle, rođen je 1647. godine pa mu za sada pripada titula najstarijeg poznatog nam Ćavara. Jure ima sinove Grgu (50 godina) i Martina (48 godina), a Grgo ima sina Ivana, kojemu je 28 godina, a oženjen je 23- godišnjom Mandom. Upravo ovaj bi mogao biti onaj Ivan, čiju je l O-članu obitelj 1741. godine zabilježio u Kazagincu biskup fra Pavo Dragićević. Ćavari, što su ostali u Dobranju s vremenom će prezime promijeniti u Vuletić.

Biskup je Dragićević 1741/42. godine, uz one u Kazagincu, Ćavare još zabilježio u Gornjem Gracu pokraj Širokog Briga i Gracu (danas Krehin Gredac) pokraj Čitluka (dvije obitelji).

I 1768. godine, u doba popisa biskupa fra Marijana Bogdanovića, Ćavari su najbrojniji u Gostuši pokraj Širokog Briga (3 obitelji), te u oba Graca (i širokobriškom i čitlučkom), kao i Gornjoj Gorici, tada župa Posušje. U Kazagincu (tada je u sastavu Grabovice) biskup je Bogdanović zabilježio 12-članu obitelj Andrije Ćavarovića, pretke današnjih duvanjskih i livanjskih Ćavara. Iz Kazaginca su podrijetlom i Ćavari, danas nastanjeni na Duvanjskom polju – na Ćavarovu Stanu, u Tomislavgradu i Blažuju, dok su Ćavarušići u Prisoju – “Ćavari koji su doselili od Duvna.”?

Što se pak tiče livanjskih Ćavara, koji danas žive u Tribiću i Suhači, M. Petrić je utvrdio da su u Suhaču doselili iz Kopića na Glamočkom polju (prije toga su živjeli u glamočkim selima Vidimlijama i Dragniću), ali su podrijetlom iz Kazaginca. I u Tribić su Ćavari doselili iz Kazaginca.”

U Gornjoj Rami, u selu Lug, Ćavari su doseljenici iz Gostuše pokraj Širokog Briga. I Ćavari u sjevernoj Bosni, na derventsko-plehanskorn području, doseljeni su krajem 18. stoljeća uglavnom sa širokobriškog područja.”

Kazaginački Ćavari se prvi put pojavljuju u maticama rođenih stare župe Grabovice 28. kolovoza 1831. godine, kada je upisano rođenje Anice kćeri Stipe Ćavara i Kate rođene Ćurković.

Ipak duvanjski su Ćavari jedini od svog rada koji imaju i svoje vlastito selo – Ćavarov Stan.

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.