Danas na duvanjskom području, u Tomislavgradu živi petočlana obitelj s prezimenom Džalto.
Traganje po literaturi za podacima o ovome rijetkom prezimenu završilo je bez uspjeha. Stoga sam se obratio danas najpoznatijem njegovom nositelju velečasnom Stjepanu Džalti, rođenom 1931. godine u Voljicama pokraj Uskoplja, književniku, prigodom predstavljanja njegove 22. po redu knjige pod naslovom “Posljednji dominikanac”. Odgovorio je da ni on nije još ništa našao u knjigama o svojim prezimenjacima, a traži odavno, pa je umjesto toga ponudio mojoj znatiželji obiteljsku predaju. Djed i otac velečasnog Stjepana su pričali da je Džaltina matica u selu Doljanima pokraj Jablanice, gdje su, kako je to uobičajeno u tim pričama, živjela tri brata. Jedan od braće je ubio Turčina, možda agu, pa on i još jedan brat bježe s pradjedovskog ognjišta i nova boravišta pronalaze u Voljicama, na uskopljanskom području, i u livanjskom kraju. Dakako, to se dogodilo prije 1878. godine.
Na pitanje što znači riječ džalto, vjerojatno na turskom ili arapskom jeziku, jedan je orijentalist velečasnom Džalti objasnio da to na turskom jeziku znači zvonar. Ako je to točno, onda se to ne može odnositi na crkvenog zvonara, jer u vrijeme turske vladavine Bosnom i Hercegovinom crkve su bile rijetka pojava, a zvona na njima još rjeđa ili posve nepoznata. Dakle, najprije može biti riječ o obrtniku koji se bavi izradom zvona. Ovako tumačenje značenja prezimena Džalto dovodi u pitanje podatak iz rječnika staroturskog jezika u kojem je riječ val (čita se džal) znači starac, starina, sjedobradi čovjek.
Dakle, Džalte danas žive na uskopljaskom i livanjskom području, zatim u Rami, te po obitelj-dvije na mnogo mjesta, u koje spada i Tomislavgrad i njegove Džalte, kojih su preci doselili iz Uskoplja.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.