ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Vedašić

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

Vedašić je naselje na duvanjskom području, ali Vedašić je i selo (2 stanovnika 2001. godine), koje se nalazi u Lici, u općini Udbina.
Što se tiče duvanjskog Vedašića, to je naselje biskup fra Pavo Dragićević u svom popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika upisao zajedno sa susjednim mu selom Vedosich-Oplechiani (13 kuća, 152 duše), a njegov nasljednik biskup Marijan Bogdanović je 1768. godine upisao oblik Vidosich (14, 152), dok je fra Petar Bakula u Šematizmu Hercegovačke franjevačke provincije za godinu 1867. zabilježio današnji oblik Vedašić (24, 184).

Sva tri oblika smo naveli da bismo ustvrdili da su prva dva oblika (Vedosich i Vidosich) zapisivačeve pogreške, jer da je ekonim Vedašić istovjetan s prezimenom Vedašić pokazuje činjenica da je jedan od senjskih kapetana iz 1601. godine ima prezime Vedašić.

U osnovi i ekonima i prezimena nalazi se pridjev vetah odnosno vedah (u praslavenskom je glasila vedhi), zabilježen u svim slavenskim i baltoslavenskim jezicima. U Stulićevu rječniku naveden je oblik vedaš, od kojeg je izvedena imenica vedašina (vedaš – ina) sa značenjem „starež, starudija.“ P. Skok dodaje da vedaš nije ušao u književni jezik ni na zapadu (hrvatski) ni na istoku (srpski). Sinonim „star“ potisnuo ga je na stepen provincijalizma.“

Ipak je sačuvan i čak i u duvanjskom govoru u glagolima „oveščati i izveščati,“ što znači uporabom tkaninu učiniti starom, izlizanom do niti, do prozirnosti, pa se primjerice i danas kaže „da je košulja skroz izveščala.“

Kad je pridjevu vedaš dodan prezimenski završetak –ić (vedaš + ić = Vedašić) nastala je umanjenica ali i prezime sa značenjem „starčić – Starčić.“ Dakle, ako je riječ njegova suvremena istoznačica bila bi Starčić ili pak Starčević, a ako se Vedašić posmatra kao naselje, onda bi njegov osuvremenjeni oblik glasio Starčevo ili pak Staro Selo.

I Veliki Akademijin rječnik navodi pridjev „vedaš“ sa značenjem „star, otrcan,“ ali bilježi i prezime Vedašić.

Vedašić spada među duvanjska naselja u kojima broj stanovnika stagnira (1971. godine 668, a 1991. 658 stanovnika).

 

Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.