ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Cebara

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

Petar Skok u Etimologijskom rječniku ima natuknicu cebati (se) sa značenjem trgnuti se,a od čega je izvedena i imenica cebaljka = ljuljaška. Ovo navodimo isključivo zbog glasovne podudarnosti.

 

Ako bismo zbog glasovne podudarnosti ekonim Cebara vezali s imenicom bara, onda bi jedini poveznica bio „onaj veliki željezni kolut iznad Omerovića (Cebari susjedno selo-AI), koji je visio iz neke pećine i koji je neki Jurčević pretvorio u lemiš.“ Uz ovo P. Bakula navodi da je „mišljenje stanovnika da je to polje (Duvanjsko-AI) nekad bilo pod vodom. Drže da to najviše potvrđuju željezni koluti, nađeni zabijeni u pećine brežuljaka, da se mogu na njih privezati lađe.“ Bez obzira što voda brzo stvara baru, nema odgovora tko je stvorio Ce-BARU. Čak ne može zadovoljiti ni tvrdnja: „Pod ovim selom (Cebarom-AI) nalaze se neka vreoca koja običavaju tri dana prije Blagovijesti i tri dana poslije izbacivati toliko mnoštvo mršave ribe da mogu ribu korpama hvatati, i uistinu je hvataju.“

 

Može li se ekonim Cebara vezati za pojam sebar, kako se u 14. i 15. stoljeću zvala osoba koja nije pripadala vladajućoj klasi vlastele, plemstva i svećenstvu?. U skupinu sebra pripadali su meropsi, Vlasi stočari, obrtnici, sokalnici (posluga) i otroci (robovi). „U užem značenju sebar je bio i slobodni seljak,osobito onaj koji je radio na udio; s pojmom sebra u pravilu se povezuje pojam, druga, dionika u poslu i dohotku… U starom našem jeziku sebar znači i prostaka, neuka čovjeka.“

 

Dakako u ovom slučaju teško je objasniti zamjenu glasa „s“ sa „c“. Douše, ako se spekulira sa dosta mašte, onda slovo „c“ koje se u tekstovima pisanim bosančicom čita kao „s“, moglo se u latiničnim prijepisima jednostavno ostaviti kao „c“.

 

Cebara se kao samostalno naselje s četiri kuće i 46 stanovnika  katoličke vjere (prezimena: Bagarić, Letica i Ćurić) javlja se u popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine. Također je zabilježena i Šematizmu Hercegovačke franjevačke provinicije P. Bakula za 1867 godinu.

 

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Cebari je živjelo 139 stanovnika.

 

Tekst: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.

Foto: Ivica Šarac