Danas na duvanjskom području Čondrići žive u Tomislavgradu (1 obitelj, 7 članova).
Starinom su sa Sviba u Imotskoj krajini, gdje se prvi put spominju J686. godine kao sudionici zbjega stanovnika imotskog sela Studenaca, koji će se zaustaviti iznad Omiša, u Kučićima. Riječ je o 17-članoj obitelji Nikole Čondića. 1725. godine mletačke vlasti dodjeljuju zemljište na Svibu i četirima obiteljima s prezimenom Čondić: 10-članoj obitelji Frane Čondića pripala su 22 kanapa, 3-članoj obitelji Nikole Čondića dodijeljeno je 6 kanapa, 9-člana obitelj Mate Čondića dobiva 5 kanapa, isto toliko i 5-člano domaćinstvo Ivana Čondića. “Koju godinu kasnije, za harambaše Šimuna Rojnice i serdara Marka Bilića, obitelj Ivana Čondića sa 7 čeljadi posjedovala je 5 kanapa zemlje, Mate s 9 čeljadi, Nikole s 5 čeljadi 5, Petra s 8 čeljadi 8, Frane s 17 čeljadi 17 i Pavla s 15 čeljadi 21… Prema nadimcima dijele se na: Begov, Benek, Cvijić, Biader, Galiničić, Gluvić, Marinović, Nikoličić, Grgić, Jurkić, Kadmenović, Kapetanov , Madjer i Svitličič.”
Od sredine 19. stoljeća Čondići žive i na Aržanu. “Tada se Nikola Čondić Cvijić, rođen na Svibu 1826., oženio dotaricom Anicom Lučić i ostao na ženinstvu.”?
Oko 1789. Čondići doseljavaju sa Sviba u Rapovine pokraj Livna, a prezime im je uvećano za jedno “r” i glasi Čondrić. Sa Sviba doseljavaju u Veliki Guber i u Grboreze, a u Velike su Kabliće došli iz Rapovina. Sele i u okolicu Kiseljaka.
I u Duvno su Čondrići doselili sa Sviba.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.