U manje od sto godina duvanjska je nastamba doživjela tri temeljite preinake za nekoliko više ili manje precizno razgraničivih razdoblja (tursko, austrougarsko, međuratno, poratno, “gastarbajtersko”). U tursko doba duvanjska je nastamba bila više određena kmetskim položajem raje negoli krajem i … pročitajte više
Krumpir (kumpir) dobro uspijeva u rastresitoj duvanjskoj planinskoj zemlji i taj je andski podanak važna namirnica dinarske tradicionalne prehrane. Najčešće se kuhao u čorbi, ali se pripremao i varen pod guljom (kuhan pod korom), pečen pod guljom, u tepsiji na … pročitajte više
Hranu i piće čovjek ne konzumira nagonski i mehanički već se jedno i drugo oblikuje kulturom. Ono što priroda daje, čovjek kultivira uzgojem biljaka i životinja, a biljne i životinjske namirnice, tako dobivene, dalje se preinačuju, uljuđuju, prolazeći kroz određen … pročitajte više
Tradicionalna duvanjska odjeća i obuća određena je stočarsko-ratarskim krajem dinarskoga krškog tipa pa uz svoju posebnost ima neke sastojke susjednih krajeva, naseljenih pretežno hrvatskim stanovništvom. U zapadnome dijelu Duvanjskog polja vidljivi su utjecaji nošnje livanjskog kraja, imotske i sinjske krajine, … pročitajte više
Najtipičnija je duvanjska igra u zatvorenu prostoru igra prstena, koja se isključivo igrala za zimskih večernjih sijela. Sudionici igre posjedali bi oko sinije ili stola, jedan bi od igrača nastojao sakriti prsten ispod kapa, rukavica ili drugih za skrivanje prikladnih … pročitajte više
Čovjek je po svojoj definiciji igrač (homo ludens) pa ta definicija obuhvaća i pripadnike seoskih tradicionalnih zajednica, u kojima igra i natjecanje imaju važnu ljudsku i društvenu ulogu. U okviru određena isječka vremena, izdvojena i za to uređena prostora, po … pročitajte više
Dakle, s povijesno-jezičnoga i komparatističkoga gledišta, duvanjski je govor jedan od brojnih idioma štokavskoga dijasistema, preciznije rečeno, on je mjesni idiom ikavskošćakavskih govora, blizak livanjskomu, ramskomu, bekijskomu, imotskomu i sinjskom govoru. Sa sociolingvističkoga gledišta duvanjski je govor stoljećima bio jezik … pročitajte više
3. Toponimi i antroponimi Zemljopisna imena (toponimi, oronimi i hidronimi) te antroponimi (imena, prezimena i etnici) najbolje ukazuju na osebujnost nekoga mjesnog govora, na njegove arhaične jezične slojeve te povijesne i civilizacijske utjecaje. a) Oronimi i hidronimi Oronimi i hidronimi … pročitajte više
2. Tuđice i posuđenice U duvanjskom govoru postoje riječi stranog podrijetla i one ukazuju na ilirskorimski jezični supstrat prije doseljenja Hrvata u te krajeve (VII. st.) te na kasnije kulturne i civilizacijske utjecaje i doticaje, što se očituje u … pročitajte više
IV. Leksik Leksik duvanjskog govora sagledat ćemo s gledišta općih riječi, tuđica i posuđenica te toponima i antroponima. Dok gramatičke posebnosti tog govora ukazuju na njegov strukturalni položaj unutar štokavskoga dijasistema i njegov odnos prema jezičnom standardu, leksik toga govora … pročitajte više