Duvanjski izraz za najviše, maksimalno, limit, gornju granicu… glede svega što se može izvagati, izbrojati, izračunati ili izmjeriti glasi u vri glave. Ovaj se izraz koristi u svim prilikama kao zadnji i autoritativni stav nakon kojeg završavaju procjene i rasprave, iako je proizvoljan, subjektivan i najviše ovisi o trenutnom raspoloženju ili osobnim simpatijama procjenitelja.
Recimo, kad se dotraju drva i procjenjuje se koliko ih u metrima ima i tko je koga zakinuo, onda seoski autoritet dođe i kaže: Tu ti nema, u vri glave, devet metara. Na to se kupac pokunji jer ih je platio kao dvanaest, a žena mu pobjedonosno kaže: Eto vidiš, svak tebe privede žedna priko vode!
Također, kad se procjenjuje koliko nešto košta (u vri glave 150 maraka), koliko nečega ima (u vri glave deset žaka kumpira) ili koliko nešto/netko teži (nije čovik debeo, nema ti on, u vri glave, sto deset kila…) ovaj je izraz neizostavan.
Pojam u vri glave svakako treba razlikovati od pojma na vri glave (valjda se ovim razglabanjima nismo nikom popeli na vri glave).
Izvor: Ante Križić, Tomislav Majić, Milan Pranjić: Duvanjski pojmovnik, Tomislavgrad, 2019.
Odgovori
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.