SINAJSKA GORA ILI BRDO SINAJ?

objavljeno u: JEZIČNE NEDOUMICE | 0

   Pitanjem u naslovu dotičemo problem odnosa zemljopisnog nazivlja i biblijske, litararne simbolike. U suvremenome hrvatskome standardnom jeziku riječi brijeg, brdo, planina te gora, gorje u složenu su semantičkom odnosu. Pri tome valja razlikovati razgovorni stil od znanstvenoga, stručnog stila, a od jednoga i drugoga biblijski stil, poetski i mističan.

   U sintagmama Sinajska gora, Maslinska gora (Maslinova gora), gora Horeb, Sveta gora … nije riječ o zemljopisnim nazivima, već o simbolici uzvisine, bez obzira je li riječ o visokoj planini Horebu (gotovo 3000 m), ili o neznatnoj galilejskoj uzvisini, kad Isus uziđe s učenicima svojim „na goru“ i preobrazi se pred njima. U razgovoru sa Samarijankom na zdencu Jakovljevu Isus joj kaže:“… Zaista kažem ti, ženo, doći će čas kad se neće klanjati ni u Jeruzalemu ni na gori ovoj već u duhu i istini.“ Priređujući biblijske tekstove za nedjeljna liturgijska čitanja neki su bibličari i liturgičari grubo zanemarili tu simboliku riječi gora pa se u njihovim priređenim tekstovima Mojsije ne uspinje na goru Horeb (Sinajsku goru), već uzlazi na brdo Horeb! Ta zar je potrebno, da bi primio objavu, pentrati se gotovo 3 km uvis, kažu oni!

   Religiolozi nam kažu da se, uz ostalo, čovjek očovječio onog časa kad je na blagoj uzvisini, humku, podigao vertikalnu stelu kao simbol svojeg stremljenja uvis. Ovdje je, dakako, prekasno ispravljati krivu sintagmu Maslinska gora u jedino gramatički ispravnu sintagmu Maslinova gora, ali to je pojedinačan slučaj, a u ovom je članku bila riječ o poetskoj, mističnoj simbolici u širem smislu. A u tome smislu nema mjesta pseudoracionalnom narušavanju religiozne simbolike.

Iz (još) neobjavljene knjige „Jezične nedoumice i stranputice“ pok. Marka Kovačevića

odabrao Ante Šarac