POVIJESNI KUTAK: Osnivanje novih župa u Duvnu

objavljeno u: NOVOSTI | 0

Važan je događaj bila podjela drevne župe Duvno na dva dijela. Naime, god. 1839. župa je podijeljena na južni dio, kojemu je sjedište ostalo u Seonici i župa se otada naziva Seonicom, i na sjeverni sa sjedištem u selu Mokronogama. Ta je sjeverna župa svoje samostalne matične knjige počela međutim voditi već od 1828. godine, kada je proglašena samostalnom kapelanijom. Sjedište je župe god. 1861. iz Mokronoga premješteno u Županjac, danas Tomislavgrad, i tu se nalazi do danas. Zbog svog položaja u općinskom središtu upravo je tu kasnije (1940.) sagrađen i franjevački samostan pa je ta župa (a ne Seonica) već odavno zapravo središnja duvanjska župa. Ipak, formalno je Seonica pravo staro središte nekoć prevelike župe Duvno. Crta razgraničenja između dviju spomenutih župa išla je od Kovača do Mandine gradine, s tim da su Kovači pripali župi Seonici. Ipak i nakon te podjele obje su župe još uvijek bile prevelike. Tako je župa Seonica obuhvaćala područje današnjih župa Seonice, Bukovice, Kongore, Rakitna i Drežnice, a župa Mokronoge (Županjac) još i područje župe Šuice. Osobiti je problem bilo odveć udaljeno i nepristupačno područje Rakitna i pogotovo Drežnice. Stoga se župa Rakitno s Drežnicom god. 1845. odcijepila od matice Seonice, najprije pod naslovom samostalne kapelanije, a od 1866. pod naslovom župe. Zbog naglog povećanja stanovništva u Duvnu u 19. stoljeću valjalo je uskoro razmišljati i o osnutku novih župa. Tako je najprije osnovana župa Bukovica, sa sjedištem u spomenutom selu, u kojem su duvanjski župnici stanovali do 1806. godine. Župa Bukovica pravno je osnovana 1. svibnja 1876. godine. Ipak se ta biskupova odluka zbog ustanka u Hercegovini (1875.-78.) i austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine (1878.) nije mogla odmah provesti. Tako je župa stvarno osnovana god. 1880., jer od tada je tu stanovao župnik, a počele su se voditi samostalne matične knjige. Posljednji upisani Bukovičanin u matične knjige krštenih župe Seonice bio je Ivan Bagarić, kršten 11. svibnja 1880. Župi Bukovici pripala su naselja: Mesihovina, Bukovica, Mrkodol, Brišnik, Cebara, Omerovići i Kovači. Župi Seonici tako su ostala naselja: Crvenice, Seonica, Omolje, Borčani, Kongora, Lipa i Mandino Selo. Danas pak župi Bukovici više ne pripadaju sela Mesihovina i Kovači. Mesihovina se zbog sukoba s Bukovičanima god. 1937. odvojila od Bukovice i povratila staroj matičnoj župi Seonici. Kovači su se god. 1967. odvojili od Bukovice i pripojili župi Duvno (danas Tomislavgrad). Tako danas župi Bukovici pripadaju sela: Bukovica, Mrkodol, Brišnik, Cebara i Omerovići (makar su Omerovići gotovo isključivo muslimansko selo, u kojem nema katolika.

Konačno se god. 1917. od župe Seonice odcijepila i župa Kongora s naseljima Borčani, Kongora, Lipa, Mandino Selo te Rašćani (donedavno s isključivo pravoslavnim pučanstvom) i neka mala planinska naselja.” Tako je župa Seonica, “majka” svih duvanjskih župa (osim buškoblatskih), postala najmanjom duvanjskom župom. Ipak, god. 1937. znatno će se povećati povratkom žitelja velikog sela Mesihovine u seoničku župu.

Radi cjelovite informacije navodim sadašnje stanje duvanjskoga dekanata – koji se potpuno poklapa s granicama općine Tomislavgrad. Dakle, u Duvanjskom polju smještene su župe Tomislavgrad (utemeljena 1828. kao samostalna kapelanija, a od 1839. kao župa), Bukovica (utemeljena stvarno 1880.), Seonica (u današnjem obliku od 1937., inače matica svih ostalih župa, osim onih u Bušku blatu), Kongora (utemeljena 1917.), u Roškom polju je župa Roško Polje (utemeljena 1758.) te u Viničkom polju župa Vinica (odcijepila se od župe Roško Polje 1885.), a u Šuičkom polju župa Šuica (odvojila se od župe Županjac, danas Tomislavgrad, 1864.). U Buškom blatu danas se nalaze tri župe: Grabovica (odvojila se 1828. od matične župe Livno sa sjedištem u Vidošima pod naslovom samostalne kapelanije, a od 1838. pod naslovom župe), Prisoje (uspostavljena 1922. odvajanjem od Grabovice) te Rašeljke (osamostalila se 1934. odvajanjem od Vinice). Župe Tomislavgrad, Bukovicu, Roško Polje, Seonicu, Kongoru i Šuicu vode franjevci, a župe Prisoje, Grabovicu, Rašeljke i Vinicu svjetovni svećenici.

Izvor: Robert Jolić: Život i smrt u Duvnu, 2006.