OBALA BJELOKOSTI ILI BJELOKOSNA OBALA?

objavljeno u: JEZIČNE NEDOUMICE | 0

     U leksikonima, enciklopedijama i atlasima, pa onda i u govoru na radiju i televiziji, najčešće se, gotovo isključivo, upotrebljava pogrešna sintagma Obala Bjelokosti, a ne jedino pravilna sintagma Bjelokosna Obala. Do toga je došlo zbog pogrešna razumijevanja značenja pridjeva bjelokostan, bjelokosna, bjelokosno. U hrvatskome standardnom jeziku taj pridjev ima dva značenja: (1) ono što je od bjelokosti; bjelokosna vaza; (2) ono što je u vezi s bjelokosti; Bjelokosna obala (područje u kojem su se lovili slonovi radi bjelokosti; danas država Bjelokosna Obala). Zbog gubitka jezičnog osjećaja, ali i znanja jezičnoga, došlo je do stanovite „logike“, po kojoj je ta obala izgrađena od pijeska, a ne od bjelokosti!

   Jednako je tako sa sintagmama Zlatna obala, Zlatna flota, zlatna groznica … Sintagma Zlatna obala (područje na zapadnoj afričkoj obali, gdje se ispiralo zlato) ne znači da je ta obala građena od zlata, već da je u nekoj vezi, u nekom odnosu sa zlatom. Sintagma Zlatna flota ne znači da je to brodovlje građeno od zlata, već da je u nekoj vezi sa zlatom, da je prevozilo zlato iz američkih kolonija u Europu.Također sintagma zlatna groznica ne znači „groznicu od zlata“, već pohlepu koja je vodila neke europske doseljenike u potrazi za zlatom. Pridjev zlatan ima i treće značenje: on označuje određnu vrsnoću i kvalitetu u sintagmama: zlatno doba (mitsko doba u kojem je vladao sklad između čovjeka i prirode), „zlatan dečko“, „zlatno dijete“ … , ali to pripada drugoj jezičnoj problematici.

   Dakle, zaključimo onom antičkom izrekom: Qui bene distinguit, bene docet! Tko dobro razlikuje, dobro poučava.

Iz (još) neobjavljene knjige „Jezične nedoumice i stranputice“ pok. Marka Kovačevića

odabrao Ante Šarac