DUVANJSKA PREZIMENA: Udovičići

objavljeno u: DUVANJSKA PREZIMENA | 0

Danas na duvanjskom području Udovičići žive u Rašeljkama i Prisoju.

Udovičići su jedno u velikom nizu prezimena motiviranih rodbinskim nazivljem-udovicom.

Ako je točna predaja duvanjskih Udovičića da su njihovi preci u Rašeljke i Prisoje doselili s Ugljana, sela na granici Cetinske i Imotske krajine, onda je najprije riječ o seobi s turskog područja, s Buškog blata (oko 1687. godine) na mletački teritorij, u Cetinsku krajinu, o čemu svjedoči ime sela Udovičića, u sinjskoj župi Otok u kojem su zasigurno živjeli stanovnici s prezimenom Udovičić. Kasnije, kad su se prilike u Turskoj poboljšale, uslijedio je povratak na pradjedovska ognjišta ili u njihovu blizinu na turskom teritoriju, što nije bio rijedak slučaj ni u Cetinskoj ni u Imotskoj krajini.

Povratak Udovičića morao se dogoditi prije 1742. godine, jer tada župa Otok počinje voditi župske matice, u kojima nema ni spomena o Udovičićima u selu Udovičićima. Međutim, ima ih u Grabovici, gdje je 1741/42. Godine biskup fra Pavo Dragićević zabilježio S-članu obitelj Marka Udovičića, a na Kočerinu pokraj Širokog Briga lO-članu obitelj Stipana Udovičića.

Godine 1768. u vrije.me popisa biskupa fra Marijan Bogdanovića Udovičići preko Dominove 6-člane obitelji produžuju svoju nazočnost na buškoblatskom području, ali i na Kočerinu, gdje je tada zabilježena 7-člana obitelj Petra Udovičića. U svakom slučaju kontinuitet pripadnosti tog roda u Rašeljakama nastavlja se početkom 19. stojeća, kada se Udovičići prvi put pojavljuju u maticama stare župe Grabovice; 8. kolovoza 1840. Godine upisana je smrt 35-godišnjeg ilije Udovičića iz Rašeljaka; u maticama krštenih javljaju se još ranije – 15. listopada 1830. kad je upisano rođenje Matije kćeri Ante Udovičića i majke Mare rođene Milardović.

Dakako, buškoblatski Udovičići mogli su svojedobno odselititi i u Imotsku krajinu, pa se otuda vratiti u boravište svojih pradjedova ili su pak u Imotsku krajinu mogli stići preko Udovičića ili Ugljana. U Imotskoj je krajini zabilježen i najstariji poznati spomen o ovome rodu; 1686. godine, u vrijeme Bečkog rata, u zbjegu stanovnika Vinjana, koji se zaustavlja na području Brela, nalazi se i 9-člana obitelj Luke Udovičića.’ Godine 1725. U zemljišniku za Imotski i Glavinu zapisano je da su mletačke vlasti dodijelile kuću u Varošu (Imotski) i 18 kanapa zemlje 9-članoj obitelji Marka Udovičića.’ Pet godina ranije, dakle 1720. godine Jela Udovičić bila je kuma na krštenju Turkinje Ajše, koja je dobila ime Dominika (Doma)”.

Danas Udovičići na imotskom području žive na Studencima, u kojima postoji i zaselak Udovičići.

Moramo nešto kazati i o tezi N. Mandića da su Udovičići i Sesari nastali od roda Radmana, koja je zasnovana isključivo na sačuvanoj predaji pripadnika roda Sesara s Kočerina.’ To se dobro uklapa u prilike, ali ne u Kočerinu, već na buškoblatskom području. Godine 1741/42. u Grabovici je zabilježena 7-člana obitelj Magdalene Radmanuše, a u Mišima, na livanjskoj strani Buškog blata, 5-člano domaćinstvo Lucije Radmanović. Dakle, na čelu su obitelji dvije ženske osobe, možda i udovice, pa su od njih mogli nastati Udovičići, a kasnije i Sesari dakako, koji nemaju krvne veze s ostalim Udovičićima.

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.