DUVANJSKA PREZIMENA: Sučići

objavljeno u: DUVANJSKA PREZIMENA | 0

Danas na duvanjskom području Sučići žive u Bukovoj Gori (2 obitelji, 9 članova), Koritima (3, 4), Prisoju, zatim u Tomislavgradu (7, 34), na Kolu (5, 20) i Roškom Polju (3 obitelji).

U osnovi prezimena nalazi se imenica sudac, a pojednostavljeno proces nastanka je tekao ovako: Sud(ac)c-ić, Sudč-ić, Sutčić i Sučić.

Ugledu zanimanja sudac odgovara i podrijetlo roda Sučića, koji pripada starim hrvatskim plemićkim obiteljima iz Bosne. Prvi je pisani spomen o ovom rodu iz 1400. godine. Tada su u darovnici bosanskog kralja hrvatske krvi i imena Stipana Ostoje vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću i njegovom bratu Baoši zapisani predstavnici 12 livanjskih rodova, a među njima su Sučečići iz Orguza (Or’rus) – Dragoš, Stojemar i Juraj.’ Vjekoslav Klaić Sučiće smatra hrvatskom i plemićkom obitelji, koja se nekad zvala Sučečić ili Sučičić.

Sučići iz Lusnića pokraj Livna sačuvali su obiteljsku predaju u kojoj su njihovi preci Sučići iz Orguza. U Grborezima (selo pokraj Livna – op.A.!.) Sučići pričaju ovo: – Kad su Turci osvojili Bosnu knez Miroslav Sučić s bratom Vatroslavom dade otpor Turcima u Orguzu. Turci ih pobijede, a oni pobjegnu u Dalmaciju. Poslije se jedan od braće povrati i od njega potječu svi Sučići u Livanjskom polju.

I Sučići bježe od turskog zuluma u oslobođenu Cetinsku krajinu i oslobođene dijelove Imotske krajine. Već 1699. godine neke doseljene obitelji iz Biska pokušavaju se dočepati kamešničkih pašnjaka oko Voštana i Strizirepa, a među njima su Nikola Sučić, harambašin brat, te Mihovil i Bože Sučić.

Godine 1725. od ukupno 34 obitelji iz Biska, koje pripadaju banderiji harambaše Marka Sučića Akrapa, njih je 13 s prezimenom Sučić, najčešće dvojnog oblika: harambaša Marko Sučić-Akrap, Pogačić-Sučić, Sučić- Despotović, Sučić-Kontić, Sučić-Bakušić, Sučić-Striković, Sučić-Tabak, Sučić-Miolović, Sučić-Lažić, Sučić-Lilkušić, Sučić-Stipanović, Sučić- Arapović, Gačić, Sučić-Boris-Pogačić.

Iste su godine /1725.) popisani i stanovnici ostalih mjesta, koja su pripadala banderiji harambaše Marka Sučića Akrapa (Mandići, Strizirepi, Aptovac, Parzanuša i Aržano) i u njima je 14 obitelji s prezimenom Sučić, opet isključivo dvojnog oblika: Akrap-Sučić, Bašić-Sučić, Pogačić-Sučić, Sučić, Sučić-Akrap, Sučić-Pogačić, Sučić-Bašić, Sučić-Despotović, Sučić- Videka, Sučić-Lasić, Striko-Sučić, Sučić- Vicić, Tuzzach (Tabak)-Sučić i Vicić-Sučić.

Godine 1725. Sučići su i u Cisti Velikoj na popisu obitelji, kojima su mletačke vlasti dodijelile napuštene turske posjede: 8-člana obitelj Pave ljišta. Ovi su Sučići imali zemlje i u Bisku čini se podosta više nego u Cisti, pa je to vjerojatno presudni razlog da su posve napustili Imotsku krajinu.

Dio je Sučića ostao na livanjsko-buškoblatskim prostorima ili su se pak vratili na pradjedovska ognjišta na turskom području. U vrijeme popisa biskupa fra Marijana Bogdanovića 1768. godine još je više Sučića: u Podgredi (Zagoričani) dvije obitelji – Jurina s 25 i Mijina s 15 ukućana; u Mišima je dom imao Toma Sučić i njegovih 7 ukućana u selu Buško Blato (danas Prisoje i Golinjevo) obitava 24-člana obitelj Lovre Sučića; u Bukovoj su Gori dvije Sučića obitelji – Ilijina s 7 i Jurina sa 16 članova.

Što se tiče današnjih Sučića na livanjsko-buškoblatskorn području, oni su doseljavali ovako: u Bukovu Goru iz Strizirepa, u Korita iz Tijarice, u Gornju Grabovicu (prije sto godina “došao jedan na ženinstvo”) iz Dalmacije, u Prisoje iz Strizirepa, u Podhum iz Livna, u Vidoše iz Prisoja, u Grboreze iz Dalmacije, u Ljubunčić iz Zadvarja (oko 1770.) i u Lusnić iz Ljubunčića.’ Ovi su podaci preuzeti od M. Petrića.

Na kupreškoj visoravni danas Sučići žive samo u Zloselima. “Prije okupacije (1878) dolazi na Suho Polje Pavo (Pavan) Sučić iz Sturbe (Livno) kao sluga kod fratara. Od njega potječu Sučići u Zlo selima. Pavan je imao tri sina: jedan je ostao na Suhom Polju, drugi Ivo, bio je handžija u Gornjem Malovanu, dok se treći Mirko nastanio u Gradu (Kupresu-op.A.I.) … s njima nije u srodstvu obitelj Jandre Sučića, koji dolazi iz grada Livna … oko 1898. godine, tu se oženio i imao osmero djece, četiri sina i četiri kćeri.”?

Sučići se prvi put javljaju u maticama stare župe Grabovice 23. travnja 1831. godine, kada je upisana smrt šestomjesečnog Ivana sina Matina.

U maticama krštenih stare župe Grabovice Sučići iz Prisoja javljaju se 27. listopada 1831., kad je upisano rođenje Joze sina Jakova Sučića i majke Ruže Ćurić; Sučići iz Bukove Gore u istim maticama prvi put su zabilježeni 1. prosinca 1831. godine, kad je upisano rođenje Jele kćeri Ivana Sučića i majke Jele rođene Ćurić; Sučići iz Grabovice u maticama krštenih prvi su put upisani 11. listopada 1832. godine kad je ubilježeno rođenje Ivana sina Mate Sučića i Anđe rođene Šarić; najkasnije se javljaju Sučići iz Korita – 16. ožujka 1844. godine tada je rođena Iva kći Jure Sučića i majke Jele Ćurić.

Posljednja Sučića obitelj iz Grabovice, 4-člana obitelj Ante Sučića pok. Bariše odselila je u Njemačku.

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.