DUVANJSKA PREZIMENA: Stanići

objavljeno u: DUVANJSKA PREZIMENA | 0

Danas na duvanjskom području Stanići žive na Lugu (29 obitelji, 163 člana) i u Tomislavgradu (12, 40).

Prezime je izvedeno od ženskog imena Stana. Imena kao Stana, Stanka (Stančić), Stojka (Stojčić), Stojna (Stojnić), Dosta (Dostal), Dostana (Dostanić) i sl. nastajala su u obiteljima gdje su se rađale samo djevojčice, a njima se (magijskim djelovanjem) željelo stati sa “ženskinjem”.

Nije to isključivo naš ni slavenski običaj u nadijevanju takvih imena. U Grka su to Stamate, u Talijana Ferme, u Albanaca Shkurte i Sose “zadnja”, a u Dagestanu na Kavkazu nadijevali su u tim prigodama ime Kyz-tamen (“Dosta s djevojkama”). Baš kao i u nas ženskim imenom – Dosta!”

Različita su krvnog podrijetla.

Nema ih ni u jednom popisu bosanskohercegovačkih Hrvata katolika, na duvanjskom i njemu najbližim područjima: livanjskom, kupreškom, Rami i zapadnoj Hercegovini, ali ih ima u obilatim brojevima u gotovo svim župama srednje i sjeverne Bosne. Ima ih u to vrijeme ali i ranije u Imotskoj i Cetinskoj krajini.

Obitavalište im je u Imotskoj krajini Rastovac Gornji pokraj Zagvozda, gdje danas žive u dva zaselka – Stanići i Maslići. “Obiteljska predaja dijeli ih na dva ogranka. Prvi su došli iz Livna u Malića. Tih je sada 7 obitelji. Drugi su doselili iz Istre. Prosjak se oženio Stanićkom i uze njezino prezime. Tih je sada 3 obitelji.

Prvi spomen o Stanićima na području Zagvozda datira iz godine 1686., kada su se u Zagvozdskom zbjegu našle tri obitelji sličnih prezimena: 9-člana obitelj alfira Petra Stanišića, te S-člana obitelj Petra Stanka (nominativ Stanak), u kojoj V. Vrčić prepoznaje Staniće. Od Staničića nastali su današnji Staničići u Baškoj Vodi.

A kad su pak 1725. godine mletačke vlasti dijelile zemlje povratnicima iz zbjega i doseljenicima iz Hercegovine, pojavljuje se nesvakidašnji primatelj 13-člana obitelj Petra Stanića i Petra Solte (vjerojatno Solde); dobili su 16 kanapa. Kako Solda u i oko Zagvozda nema ni u jednoj kombinaciji, smatram da je riječ o jednoj obitelji, čiji je glavar Petar Stanić, a Soldo je možda istaknuti vojnik, koji živi sa svojim srodnikom, svejedno po muškoj ili pak ženskoj liniji.

Teško je provjeriti zagvozdsku predaju da su Stanići doselili iz Livna, ali ostaje činjenica da se oni na tom području pojavljuju relativno kasno, 1815. godine, i to u gradu Livnu. Tamo su tvrdi M. Petrić postali od roda Blaževića, a kasnije su se proširili u Guber i Prolog.

Što se pak tiče Stanića u Cetinskoj krajini, tamo ih susrećemo početkom 18. stoljeća, i to u Sinju i Hrvacama a u Grabu su Stanići pravoslavne vjeroispovijesti.

O duvanjskim Stanićima nismo našli relevantne podatke da bismo mogli reći nešto pouzdanje o njihovom podrijetlu.

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.