DUVANJSKA PREZIMENA: Škorići

objavljeno u: DUVANJSKA PREZIMENA | 0

Danas na duvanjskom području Škorići žive uZaljuti (7 obitelji, 11 članova) i u Tomislavgradu (6, 28).

U osnovi prezimena je pridjev škorav, što znači suhonja, mršav s izbočenim kostima na licu, a od čega se izvodi i imenica škoro što znači suhonjav čovjek, mršavko.

Iako su Škorići iz Zaljuti 1961. godine rekli M. Petriću da su tu “od starine'”, ipak je njihova starina na Livanjskom polju. Naime, biskup je fra Pavo Dragićević 1741/42. godine zabilježio u Vržeralama la-članu obitelj Mije Škore (Michael Scoro); u Tribiću također 10-člano domaćinstvo Ivana Škore i u selima spojenih imena Potočanima-Zagoričanima 12-člano kućanstvo Mate Škore.

U popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića 1768. godine na livanjsko području pojavljuje se duža inačica prezimena Škorić; u Prologu 12- člana obitelj Grge Škorića (Gregorius Scorich), Podgredi tako se zvao dio Zagoričana, žive obitelji Ivana i Šimuna Škorića sa 16 odnosno 4 duše.

U Lipi, ali onoj na Duvanjskom polju, Bogdanović je zabilježio 8-članu obitelj Filipa Škorića (Phillipus Scorich). Međutim, zasigurno je riječ o pogrešci pri upisivanju ili prepisivanju, riječ je o prezimenu Škarić (Škaro), jer se pripadnici tog roda susreću u Lipi, dok tu Škorića nikada nije bilo.

Što se pak tiče Imotske krajine Škorići su samo jednom “bljesnuli” u Biorinama, jer u Stanju duša župe Ugljane iz 1754. godine, kojoj su pripadale i Biorine, zabilježena je 18-člana obitelj Petra Škorića.2 I od nje su mogli nastati Škorići iz Zaljuti?

Škore iz Runovića, u Imotskoj krajini, nisu istog podrijetla kao i duvanjski Škorići, jer su nastali od starog roda Pavlinovića.’ Na području Zagvozda postoji top onim Škoričina”, ali ne znamo je li u nekoj vezi s ovim prezimenom?

Na livanjskom području danas Škore žive u Orguzu i u Priluci, ali “ne znaju za svoje daljnje porijeklo”.

O dosta čestim spekulacijama da su Škore odnosno Škorići najprije bili pravoslavne vjeroispovijesti, pa onda prešli na katoličku vjeru, ne treba trošiti mnogo truda, jer je riječ o jednom u nizu mnogih prezimena koja su zajednička i za Hrvate i Srbe.

U sačuvanim maticama župe Vinice Škorići se prvi put javljaju 2. listopada 1906. godine, kada je upisano rođenje Ivana Škorića sina Ilije i majke Ruže rođene Kovač.

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.