DUVANJSKA PREZIMENA: Sesari

objavljeno u: DUVANJSKA PREZIMENA | 0

Danas na duvanjskom području Sesari žive u Mandinu Selu (3 obitelji), zatim na Jošanici (2 obitelji, 13 članova) i u Tomislavgradu (1, 5).

Starinom su iz Kočerina pokraj Širokog Briga. “Ispitujući podrijetlo Sesar, nekoliko predstavnika njihova roda i nekoliko drugih njihovih suseljana, kazivali su nam da su Sesari i Udovičići iste krvi i da su u starini nastali od Radmana. Prema predaji, neki je njihov davni predak Radman pored turskim zulumom pobjegao u Dalmaciju, Cesarovu zemlju, pa kad se kasnije vratio na Rujno (selo poviše Kočerina-op.A.I.) seljani su mu dali nadimak Cesar, što je kasnije postupno dobilo današnji oblik Sesar i postalo njihovo novo prezime, od kojeg su se, prema jednoj udovici, neki od njih prozvali Udovičići.”

Tvrdnja Nikole Mandića da su Sesari i Udovičići postali od Radmana u suprotnosti s tvrdnjom istog autora da su je neki Sesari prozvali Udovičićima. Za nju jednostavno nema dokaza, jer se Udovičići pojavljuju na Kočerinu 1741/42. godine, konkretno 10-člana obitelj Stipana Udovičića, dok se u tom mjestu, ali nigdje više u cijeloj Bosni i

Hercegovini, Sesari pojavljuju 1768. godine. Međutim, ima još nešto na što valja obratiti pozornost: 1741/42. godine pripadnici roda Radman pojavljuju se samo na buškoblatskom području: u Mišima 6-člana obitelj Lucije Radmanović i u Grabovici 7-člana obitelj Magdalene Radmanuše.

Dakle, na čelu obiju obitelji su ženske osobe, pa jesu li upravo njihovi muževi oni koji su otišli iz Turske u Cesarovu zemlju, koje će kasnije mještani prozvati Cesarima odnosno Sesarima. Je li to onaj Stipan Sesar, koji će se sa 27 -članom obitelji pojaviti 1768. godine na Kočerinu? Te godine (1768.) u Grabovici su zabilježene dvije obitelji

Radmanovića: Ilijina s 18 i Matina sa 4 člana. U Bukovoj Gori istodobno je nazočna obitelj Domina Udovičića sa 6 članova, dok te godine Udovičića više nema u Kočerinu.

Iz svega proizlazi: teško je shvatiti zašto se Radmani pojavljuju samo na buškoblatskom području, ali je lako shvatljivo da su na tom području od Radmana mogli (ali nisu morali) nastati Udovičići, a da su od ovih Udovičića mogli postati Sesari. Činjenica da Sesara danas uz one u Buhovu pokraj Širokog Briga, zatim na Kočerinu i u Potkraj u, ima u Podvraniću i na Rujnu, gdje usporedo žive s Udovičićima, može značiti da su na kočerinsko područje s Buškog blata mogli stići najprije Udovičići pa tek onda Sesari. Doduše, moglo se dogoditi da današnji Udovičići iz Podvranića i s Rujna nemaju nikakve veze sa Udovičićima u Prisoju i Rašeljkama, već su u nekoj lokalnoj varijanti mogli nastati od Sesara.

Gdje su Sesari nastali? Na Buškom blatu ili pak na Kočerinu? Za sada možemo o tome nagađati, ali nikako se ne smije zaobići činjenica da u Ričicama, selu pokraj Imotskog, postoji zaselak Sesarovići, u kojima nema tog prezimena, niti ima pisanih tragova o nekadašnjoj njihovoj nazočnosti. U susjednim Studencima, također u Imotskoj krajini, ima i zaselak Udovičići i stanovnici koji imaju to prezime. Malo dalje, u Cetinskoj krajini nalazi se selo Udovičići, u kojima odavno nema Udovičića. Trebat će obaviti daljnja istraživanja i ustanoviti je li preko Ričica i Studenaca vodio put Sesare i Udovičiće pri njihovom doseljavanju na kočerinsko područje. Doduše, migracijski pravac zapad-istok u našim prilikama nije uobičajen, ali je moguć.

Što se pak tiče Sesara na duvanjskom području, oni su s mnogim današnjim duvanjskim obiteljima, koje su doselile sa širokobriškog područja, najprije došli u Mandino Selo, a onda i u Jošanicu, Duvanjski pak Udovičići čuvaju predaju da su doselili iz Udovičića u današnja svoja boravišta – Rašeljke i Prisoje.

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.

Odgovori