DUVANJSKA PREZIMENA: Serdarušići

objavljeno u: DUVANJSKA PREZIMENA | 0

Danas na duvanjskom području Serdarušići žive u Roškom Polju (16 obitelji) i Tomislavgradu (3 obitelji, 9 članova).

Prezime je nastalo od perzijske riječi serdar, što znači glavar, zapovjednik, vojskovođa. U nekadašnjoj Crnoj Gori serdar je bio plemenski čelnik ili visoki vojni zapovjednik. Naslov serdar postojao je i u Dalmaciji u vrijeme mletačke uprave, a područje kojim je upravljao serdar zavalo se serdarija i bilo je sastavljeno od više banderija, kojima su upravljale harambaše. Naslov serdara mogao se nekada dobiti i za zasluge u ratu, kao primjerice dio roda Dumančić s Kupresa ima nadimak Serdarević, a dobili su ga po “Jandri … koji se istakao u zadnjem bosanskom ustanku (1875-1878), kada je u planini Manjači razbio turske pandure i oteo im bogat plijen. Kad ga je dotjerao zapovjedništvu u Crne Potoke, dalo mu je ovo naslov “serdar”.

S jezičnog stanovišta Serdarušići su pak potomci udate žene iz roda Serdarevića, koja se na duvanjskom području zove Serdaruša, a to se najčešće događalo kad je ostajala udovicom i bila i otac i mati svojoj, najčešće brojnoj djeci.

Starina roda Serdarušića je u Rastovcu Donjem pokraj Zagvozda, u Imotskoj krajini. Predaja kaže da je Birka (Birčić) dobro služio bega, koji mu je darovao imanje u Rastovcu i učinio ga serdarom. Serdarevi su potomci Serdarevići, što će im s vremenom postati obiteljsko prezime.

Prvi je spomen o njima onaj iz 1686. godine, kada se u zbjegu stanovnika Zagvozda nalaze i četiri obitelji Serdarevića (Grgina sa 7, Mijina sa 6, Markova i Nikolina s po 6 članova). Godine 1726. Serdarevići dobivaju od rnletačkih vlasti zemlju: 10-člana obitelj Mate Serdarevića (broj kanapa nečitak), S-člana obitelj Ivana Serdarevića zvanog Cigo 6 kanapa i Marta Serdaruša s dvoje ukućana dobila je 2 kanapa zemlje.

Iako je ovo u sferi spekulacija, neka je Serdaruša ona osoba po kojoj su Serdarušići dobili novo prezime. Ako su Serdarušići postali od starog roda Markovića iz Roškog Polja, kako to u Ljetopisu župe Roško Polje 1915. godine tvrdi roškopoljski župnik fra Blaž Jerković, onda je najvjerojatnije udovica pokojnog Markovića, koja je bila iz roda Serdarevića, dakle, Serdaruša postala ona osoba po kojoj je novi rod dobio ime. Usvakom slučaju Serdarušići mogu biti samo potomci Serdarušini.

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.