DUVANJSKA PREZIMENA: Pokrajčići

objavljeno u: DUVANJSKA PREZIMENA | 0

Danas Pokrajčići na duvanjskom području žive u Omolju (10 obitelji, 64 člana), Mrkodolu (9 obitelji) i Šujici (4, 10).

S jezičnog stajališta u osnovi je prezimena složenica pod-kraj, pot-kraj, po-kraj, što označava prostor koji se nalazi ispod kraja, ispod krajnjega dijela nekog predjela ili pak područja. Na ovom principu su nastali i toponimi:Potkraj, selo u općini Široki Brig, Podkraj sela u okolici Livna i Glamoča.

Stanovnici tih mjesta zovu se Pokrajci, što je uostalom i često prezimeu drniškom kraju (Promina) ili pak na livanjskom području (Provo, Guber, Pržine). Potkrajčevi ili Pokrajčevi potomci zovu se Pokrajčići. Uostalom tako se zvala srednjovjekovna bosanska plemićka obitelj, o čijem nekadašnjem postojanju i nazočnosti svjedoče Pokrajčići, mjesto u okolici Travnika, gdje su prema predaji živjeli plemići Pokrajčići.

U Cetinskoj krajini krajem 17. stoljeća (1699.) u Biteliću su zabilježene dvije doseljeničke obitelji iz Bosne s prezimenima Pokraišić i Radiošič, Smatram da je riječ o doseljenicima s Duvanjskog polja ili posve precizno iz Omolja, o Pokrajčićima i Radošima. Dakako, ovo pomaže odgovoriti na pitanje: zašto nema Pokrajčića u Omolju 1741/42. godine u vrijeme popisa biskupa fra Pave Dragićevića? Odselili su u Cetinsku krajinu da bi se za drugi popis onaj iz 1768. godine vratili na svoju starinu, što u to doba nije bio nimalo rijedak slučaj. Dakle, te je godine u Omolju biskup fra Marijan Bogdanović zabilježio 17-članu obitelj Grge Pokrajčića (Gregorius Pokraicich). Kako je to jedina u Bosni i Hercegovini obitelj s prezimenom Pokrajčić, svi bosanskohercegovački Hrvati katolici s prezimenom Pokrajčić potječu od Grge Pokrajčića iz Omolja.

O srednjovjekovnim Pokrajčićima plemenita roda zanimljive je pojedinosti zabilježio karizmatični fra Miroslav Džaja, koji je od 1916-22, godine bio župnik u Dobretićima pokraj Jajca, u masivu planine Vlašić, Na putu od Vitovlja prema Korićanima u župi Dobretići nalazi se nekropola stećaka koju narod naziva Kajin kamen ili Svatovsko groblje.

Predaja tvrdi da je to grob mlađe kćeri Stipana Dobrete, bosanskog plemića i pretka kasnijeg bosanskog biskupa fra Marka Dobrete, kojoj je bilo ime Doroteja. Tu s njom zauvijek počiva i njezin zaručnik plemić Pavo Pokrajčić, čije je svatove dočekao u zasjedi neki Jakšić sa svojom družinom i sve ih pobio, jer Doroteja, zaljubljena u Pokrajčića nije odgovarala na ljubavne i bračne ponude Jakšićeve.

U Dobretićimaje od 1803-1805. župnikovao i tu i umro fra Augustin Jerković-Pokrajčić, a pokopan je u groblju Sv. Ante u Zapeću, u župi dobretićkoj. Za njega Džaja kaže: “Ime mu obiteljsko kaže da je od Travnika (valjda iz istoimenog sela ili iz Brajkovića), jer otuda potječu stari plemići Pokrajčići. “4 U konkretnom slučaju riječ je ipak o pripadniku roda Jerkovića, koje u Pokrajčićima bilježe oba biskupska popisa: Dragićević (4 obitelji, 26 članova) i Bogdanovićev (2 obitelji, 33 člana), a Pokrajčićije najvjerojatnije dodano zbog dva razloga: zbog sela i nekadašnje plemićke obitelji.

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.