Danas na duvanjskom području živi samo jedna osoba s prezimenom Pandžić (Tomislavgrad).
Starinom su iz Drinovaca pokraj Gruda, gdje su nastali od roda Glavaša, također iz Drinovaca.
Nema ih ni u jednom biskupskom popisu bosanskohercegovačkih Hrvata katolika u 18. stoljeću, ali ima Glavaša. Tako je 1741/42. godine biskup fra Pavo Dragićević zabilježio u Drinovcima dvije obitelji Glavaša: Martinovu s 17 i Antinu sa 7 duša.
I biskup fra Marijan Bogdanović svjedoči o nazočnosti dviju obitelji Glavaša u Drinovcima: već spomenutog Martina, koji je glavar 44-članog domaćinstva i četiri puta manja Andrijina obitelj.
Već 1795. godine, kada župa Drinovci počinje voditi matice, pojavljuju se prezimenske kombinacije Glavaš rečeni Pandžić i Pandžić nekoć Glavaš. “Ante Glavaš, koji je u popisu 1742. godine starješina svog domaćinstva od 7 članova, nosi nadimak Pandža, a njegov sin Andrija kojije popisan kao starješina domaćinstva od 11 članova 1768., već je upisivan kao Pandžić.
Pandža, nadimak Ante Glavaša, ne treba dovoditi u vezu s prezimenom Pandža, koje potječe s Goranaca poviše Mostara i nastalo je od starog roda Karapandžića.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.