Danas na duvanjskom području Belići žive u Brišniku (3 obitelji), Tomislavgradu (1 obitelj, 3 člana).
Na ikavskom govornom području prezime Belić je ipak veoma neobično i vrlo je teško odrediti njegovo jezično podrijetlo.
Starinom su iz Kongore, gdje su nastali od roda Džankića, koji su nekoć postali od starog roda Jezidžića. U maticama stare župe Seonice upisano je rođenje (8. prosinca 1879. godine) i krštenje (2. siječnja 1880. godine) Ruže kćeri Frane Džankića-Belića iz Kongore i Kate rođene Pehar iz Kongore. Ovom bračnom paru prije tri godine rođen je (9. ožujka 1876.) i kršten (28. ožujka 1876. godine) sin Bono, a uz ime oca Frane upisano je samo prezime Belić. Urubrici opaska upisano je da se ovaj upis obavio kasnije, jer to iz nepoznatih razloga nije učinio tadašnji seonički župnik fra Ivo Bagarić.
U matici vjenčanih stare župe Seonice upisano je samo jedno vjenčanje Belića: 22. studenog 1879. godine udaje se Jaka kći Ante Belića iz Kongore i majke Ruže rođene Maršić (Mršić) iz Kongore za Božu sina Joze Križanca iz Vedašića i majke Ore rođene Papić također iz Vedašića.
Belići su iz Kongore preselili na današnje svoje obitavalište u Brišnik, gdje neki tvrde da su nastali od starog roda Ćurčića. Potvrdu za tu tvrdnju nismo pronašli.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.
Foto: Ivica Šarac