DUVANJSKA PREZIMENA: Batinići

objavljeno u: DUVANJSKA PREZIMENA | 0

Danas na duvanjskom području Batinići žive u Tomislavgradu (2 obitelji, 4 člana).

Prema predaji, zabilježenoj u kupreških Batinića, neki njihovi davni predak bio je harambaša i nosio topuzinu-batinu, pa su njegovi potomci prozvani Batinićima.

Starinom su iz Miša pokraj Livna. Tu je 1741/42. godine fra Pavo Dragićević zabilježio l0-članu obitelj Nikole i 12-članu obitelj Ilije Batinića (Elias Batinich), koje su bile jedine prezimenom Batinić od svih tadašnjih bosanskohercegovačkih Hrvata katolika. Biskup fra Marijan Bogdanović 1768. godine zabilježio je u Mišima tri Batinića obitelji: Martinovu s 15, Nikolinu sa 7 i Petrovu sa 6 članova. U izvorniku je napisano Botinich, što je zasigurno prepisivačeva pogreška.

Prvi spomen o Batinićima u Imotskoj krajini je iz 1686. godine, kada se u zbjegu stanovnika Studenaca, koji će se zaustaviti na području Brela, nalaze dvije obitelji, koje V. Vrčić jednom naziva Batur, drugi put Batevi konačno Batinić. Dio će ih ostati na Makarskom primorju, gdje su ostavili pisane tragove u maticama župe Drašnice 1736. godine, a kasnije i u Makru iznad Makarske.

Neki će Batinići na povratku u Imotsku krajinu naći novo boravište u Lokvičićima, kao primjerice 8-člana obitelj Ivana Batinića, koja 1725. godine od mletačkih vlasti dobiva 17 kanapa zemljišta i “kuću uz Mamića i Juriča”, precizira V. Vrčić. Polovicom 19. stoljeća dio Batinića iz Lokvičića prezimenu dodaju i obiteljski nadimak Kljenak, pa se po njima danas dio tog sela naziva Kljenovac.

Dio se Batinića vraća u Lovreć, gdje i danas prebivaju.

U Studence se vratila 7-člana obitelj Mate Batinića, koji 1725. godine dobiva 2 kanapa zemljišta. U Stanju duša župe Studenci 1735. godine zabilježene su dvije Batinića obitelji: Antina sa 17 i Franina sa 1ukućana. Oko godine 1819. Batinići se iz Studenaca sele i u Vrilo na kupreškoj visoravni, gdje su najprije u najmu begova Idrizbegovića, da bi se kasnije stabilizirali u Begovu Selu, prethodno boraveći neko vrijeme i u Odžaku.

U Cetinskoj krajini Batiniće susrećemo 1709. godine u selu Košutama, gdje su kao najvjerojatniji doseljenici iz Miša uvršteni u banderiju harambaše Grge Odrljina. Neki sinjski Batinići uzimaju obiteljski nadimak Pandža za svoje novo prezime. “6. kolovoza 1729. godine Toma Milković jeu svoje ime i brata Stjepana, franjevca, vratio državi 10 kanapa zemlje i kulu u blizini “mosta rečenog Čitluk na Cetini”, što je pripadalo rnuslirnanu Demer Batiniću, pa se stoga zove Dernerovac.

Livanjski Batinići danas žive u Mišima, Golinjevu i Vidošima, a današnji duvanjski Batinići, najvjerojatnije su doseljenici sa Studenaca.

 

 

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.

Foto: www.dalmacijanews.com