DUVANJSKA PREZIMENA: Bašići

objavljeno u: DUVANJSKA PREZIMENA | 0

Danas na duvanjskom području Bašići žive u Tomislavgradu (2 obitelji, 6 članova).

 

U osnovi prezimena je “turska riječ bas “glava”, odatle značenje “poglavar”, “starješina”, “zapovjednik”. U Srbiji i Bosni su tako nazivali svakog Turčina, koji nije bio beg ili aga. Riječ baša rabila se često pri oslovljavanju, otprilike u značenju koje toj funkciji imaju udomaćene riječi: gazda, šefe.

 

Prvi je nama poznati spomen o Bašićima od 20. ožujka 1662. godine, kada je na općem saboru vlastele i puka dogovoreno da će u Poljičkoj kneževini vladati mir i poštenje, a jamstvo je u ime sela Dubrave potpisao vojvoda Stipan Bašić. 2. listopada 1676. godine u radu općeg sabora svih Poljičana na Obliku pokraj Svetog Jadre sudjelovao je i knez Jure Bašić iz Dubrave.

 

18. kolovoza 1664. godine generalni providur u Zadru Conatrini je zabilježio da su Turci u Biokovu zarobili nekoliko osoba iz sela Vrdola (danas Rašćani Gornji), među kojima je i k1erik Nikola Bašić.” Upravo od vrdolskih Bašića je u doba Kandijskog rata (1645-1669) u Podgoru prebjegao Matij Bašić “od Imote, terzija.” Inače od biokovskih Bašića nastali su Bašići-Kovačevići, Bašići-Ožići i Ožići.

 

U vrijeme Bečkog rata 1686. godine u zbjegu stanovnika Vinjana, koji će se zaustaviti u Brelima, nalaze se i 4 Bašića obitelji s ukupno 4 duše (Marko, Mijo, Ivan Stipanov i udovica Lucija). Sljedeće pojavljivanje Bašića u Vinjanima dogodit će se tek 1784. godine.

 

Godine 1686. u zbjegu stanovnika sela Zagvozda nalazi se i 7-člana obitelj Stipana Bašića, a među devetoricom Krivodoljana, koji od makarskog biskupa Stipana Blaškovića traže da Krivodol dobije župu i župnika, nalazi se i Ivan Bašić.

 

Godine 1701., nakon što je prije dvije godine Zagvozd Požarevačkim mirom ponovo vraćen Turskoj, dio Zagvožđana predvođeni harambašom Matom Veićem preseljava u Mućku krajinu, u selo Neorić, među njima i 6-člana obitelj Ante Bašića.

 

Godine 1687. u sklopu doseljenja pet tisuća obitelji u Cetinsku krajinu s područja Duvna, Rame, Livna, Kupresa stižu i brojni Bašići, ponajviše skoncentrirani u kliško zaleđe i mućko područje. 1697. u Muću se spominje Toma Bašić, a u Prugovu u raznim prigodama i u raznim vremenima tragove o svojoj nazočnosti ostavili su Todor pokojnog Nikole, Frane, Nikola, Ante, Marko, Šimun, Martin, dakako svi Bašići.

 

Zapadnohercegovački Bašići starinom su iz Broćanca pokraj Posušja, gdje je biskup Dragićević zabilježio Ič-članu obitelj Dujma Bašića 1768. Bogdanović je u Broćancu zatekao 3 Bašića obitelji s 30 ukućana: Mate (17), Jure (10) i Marijan (3).

 

Zanimljivo je da su u Tomislavgradu do prije 40-tak godina živjeli Bašići katolici i njihovi prezimenjaci islamske vjeroispovijesti, koji su odselili.

 

Od Bašića doseljenih sa Studenaca u Roško Polje nastali su Tanjići.

 

 

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.