DUVANJSKA PREZIMENA: Bandići

objavljeno u: DUVANJSKA PREZIMENA | 0

Danas na duvanjskom području, u Tomislavgradu žive dvije obitelji i tri osobe s prezimenom Bandić, te jedna osoba s ovim prezimenom u Roškom Polju.

 

U osnovi ovog prezimena je riječ banda, koja nam je “došla preko njemačkog. U njemački je ušla iz francuskog, gdje u početku znači “četu, gomilu, rulju, čopor”, a miješanje s gotskom riječi bandwo počinje dobivati terminološko značenje “ratnici okupljeni uz isti bojni stijeg”, “oni koji stupaju pod istom zastavom.” U početku, dakle, nije imala pogrdna značenja. Ukrštavanjem s talijanskom riječi “bandit” “progonitelj” i glagolom bandire “progoniti” dobiva i druga, “pobočna” značenja koja su zbijena u hrvatskoj riječi banda, što se na vojnoj granici osamostalila kao prezime”.

 

U popisu bosanskohercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/42. godine Bandića nema na području Bosne i Hercegovine, a isto se može ustvrditi i za Bogdanovićev popis iz 1768. godine, iako je tada u Rak:itnu zabilježena 6-člana obitelj Lovre Bandića (Laurentius Bandich). Naime, poslije 1833. godine, kada je u matice stare župe Seonice, kojoj je pripadalo i Rak:itno, upisana ženidba Šimuna Filipovića i Ruže Sabljo, na kojoj je kum bio Ivan Bandić, ovog roda zauvijek nestaje iz Rak:itna. Sve ovo pak znači da je Rakitno služilo i kao ljetno ispasište za stoku stanovnika nižih dijelova Hercegovine i Dalmacije. Tu su često imali i zemlje, koja im je data na privremeno korištenje, o čemu u Rakitnu svjedoči i top onim Bandića dolac, smješten između rakitskih sela Poklečana i Mukinja.

 

Zbog svega toga i prvi pisani spomen o Bandićima iz 1725. godine potječe s područja susjedne Makarske biskupije. Naime, te godine makarski biskup Nikola Bijanković upućuje pismo Kongregaciji za širenje vjere u Rim, u kojem izražava zabrinutost što će se franjevački definitor iz Dalmacije fra Ante Bandić natjecati za dužnost provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene, jer je on “rušitelj biskupske vlasti’?

 

Još jedan spomen o Bandićima izvan Hercegovine: 1818. godine fra Jerolim Bandić, župnik u Tijarici, mjestu u sjeveroistočnom dijelu Cetinske krajine, šalje biskupu izvješće o posjetu kapelanijama te župe i prvi put u toj se ispravi spominje samostalna kapelanija Aržano.” Bandići danas žive u Cerovim Docima pokraj Gruda i Ljutom Docu pokraj Širokog Briga.

 

U Ljetopisu župe Roško Polje, kojeg je počeo 1915. godine pisati fra Blaž Jerković, stoji da su roškopoljski Bandići nastali od starog roda Ljubasa.

 

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.

Foto: Ivica Šarac