MRKODOL
Biskup Dragićević (1741.): Ćurčić, Đipalo, Jeginović, Jurac, Karamarković, Leutar, Mikulić, Mitrović, Novaković, Podrug, Protuđer, Slišković, Sutovidović
Biskup Bogdanović (1768.): Ćurčić, Ćurić, Dilberović, Grabovac, Kojadinović, Kopić, Krajinović, Leutarević, Marinčić, Mikulić, Mitrović, Novaković, Slišković
Matice (1821.-1918.): Ančić, Andrić, Anić, Bagarić, Batarilo, Bekavac, Čuić, Ćurčić, Ćurić, Ćurić-Pačar, Kelava, Klarić, Kutleša, Landeka, Letica, Letica-Vučur, Marinčić, Marković, Maršić, Meštrović, Nevistić, Novaković, Pačar{ević}, Petrović, Pobrić, Pokrajčić, Pranjić, Škarić, Šteko, Tokić, Tomić, Tomić-Strugača, Tomić-Topčić, Topčić, Trbarić, Vučur, Vukadin, Vukadin-Pokrajčić, Zvonar
U Mrkodolu od 1741. do danas žive samo Ćurčići! Potom im se od 1768. pridružuju još i Ćurići i Marinčići. Ostalih je prezimena do danas nestalo (Đipale, Jeginovići, Jurci, Karamarkovići, Leutari, Mikulići, Mitrovići, Novakovići, Podruzi, Protuđeri, Sliškovići, Sutovidovići, Dilberovići, Grabovci, Kojadinovići, Kopići, Krajinovići), a došla su brojna druga nakon 1768. i ostala do danas. Nigdje se prezimena nisu izmijenila kroz ovih 250 godina kao u Mrkodolu.
Andrići su iselili u Cetinsku krajinu u egzodusu duvanjskog puka god. 1687. Tamo ih doduše nazivaju Jandrićima, ali se jasno kaže da su doselili iz Roška polja (selo Vojkovići). Na Cetini je samo dvije godine nakon toga Nikola Andrić dobio mlin sa 4 kola. Neki su Andrići iz Sinja vjerojatno preselili u Imotski, gdje ih početkom 18. stoljeća nalazimo u Medovu Docu i Vinjanima. Kad su se vratili u Roško polje nije jasno, ali je vjerojatno da su se iz Vojkovića spustili u obližnji Mrkodol. U Mrkodol su se doselili najkasnije 1841. godine: na vjenčanju Grge Andrića – kojemu se ne navodi mjesto boravka (vjerojatno Mrkodol!) i Kate Pokrajčić kumovi su bili Nikola i Ivan Andrić iz Mrkodola.”
Izvor: Robert Jolić: Život i smrt u Duvnu, 2005.
Foto: Ivica Šarac