Ne samo u mjesecu studenom već i u tijeku cijele godine putnika-namjernika na južnom ulazu u Duvanjsko polje dočekuje studena voda iz vrela u Studenim Vrilima, zaseoku sela Mesihovine.Na duvanjskom području postoji vodotok Studena, ali i istoimeni lokalitet u Crvenicama sa sedam prapovijesnih tumula poredanih u krug, te vrelo Studenac u Duvanjskom polju, od čije studene vode trnu zubi usred nesnosnih ljetnih vrućina.
Dvočlani ekonim sastoji se od pridjeva u ženskom rodu studena i množinskog oblika imenice vrelo.
Prvi član ekonima pridjev studen označuje ono što je hladno, ledeno, suprotno od od toplo ili pak vruće.
Inače, osnova studen zastupljena je u hrvatskoj toponimiji, a pogotovo u tvorbi hidronima: Studen (potok u Gospiću), Studena (potok na području Pazina, zaselak u glinskom kraju), Studenac (brojna vrela na hrvatskim otocima i priobalju, te više potoka diljem Like); Studenci su nazivi sela pokraj Imotskog i na gospićkom području, Studenac (vrelo u Omiškoj zagori), Studenčić (vrelo u Gorskom kotaru, otočić u kornatskom arhipalegu), Studenac (vrelo u Istri), te podosta dvočlanih naziva tipa: Gornji studenac (Brač), Knežstudenac (Istra), Studenačka bara (livada na gospićkom području), Studeni točak (potok u slatinskom kraju), te naselja: Studena (Rijeke, 98 stanovnika) i Studenci (Gospić, 77, Imotski, 729).
U Bosni i Hercegovini tri su naselja s nazivom Studenci (Ljubuški, Nevesinje, Teslić), slijede: Studenčica (Konjic), Studenkovići (Sarajevo), Studenčica je vrelo i potok u okolici Ljubuškog.
U Studenim Vrilima živi 9 obitelji s 31 članom (podatak iz 1999. godine).
Drugi član ekonima imenica vrilo obrađen s toponimijskog motrišta (VRILO).
Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2005.