Na razmeđi Duvanjskog i Livanjskog polja nalazi se planina Jelovača (1.527 metara).
Ovaj je oronim izveden od imenice jela, naziva crnogoričnog drveta (Abies alba) iz porodice jela (Abietaceae). Obuhvaća oko 20 do 40 vrsta, raširenih izvan tropskog područja sjeverne polutke. U Europi raste samo europska, obična ili vitka jela, visoka približno 40 pa i do 65 metara, koja u višim gorskim predjelima tvori crnogorične šume ili još češće preborne šume s bukvom i smrekom (Gorski kotar, Kapela, Velebit, Biokova).
U praslavenskom jeziku imenica jela glasila je (j)edla, što se očuvalo u poljskom jeziku-jodla, u češkom jedle, litavskom egle, lotarinškom egle, te staropruskom addle ili pak u latinskom ebulus (zova, bazga), grčkom elate. Analogijom prema bukva u kajkavskom govoru je sačuvan oblik jalva, a u čakavskim govorima jevla.
U toponimiji se jela često preklapa s osobnim imenom Jela, izvedenicom od imena Jelena, koje je hrvatska prilagođenica mnogo poznatijeg starogrčkog imena Helena (grčki helene = sjajna, blistava). Inače, Helena je u grčkoj mitologiji bila žene spartanskog kralja Menelaja, najljepša žene svijeta, kći Zeusova i Ledina. Preoteo ju je trojanski kraljević Paris, zbog čega je vođen desetogodišnji rat između Grka i Trojanaca, opisan u Homerovoj Ilijadi. Prema Euripidu Helena je nakon smrti pretvorena u zvijezdu. Helena je u književnosti i umjetnosti simbol ljepote u svakom pogledu i Jela često se preklapaju s imenicom jelen, nazivom divlje životinje dvopapkara iz porodice jelena (Cervidae). Evo primjera iz bosanko-hercegovačke ekonimije: Krna Jela (Foča), Krnja Jela (Bosanski Petrovac), Jelina (Zenica), Jelinak (Busovača), Jelovac (Velika Kladuša), Donji Jelovac i Kadin Jelovac (Bosanska Dubica), Gornji Jelovac (Prijedor), Jelovci (Han Pijesak, Pale), Jelovče Selo (Gradačac), Gornja Jelovina (Kakanj), Jelovo Brdo (Kalesija).
Uz oronim Jelovača na duvanjskom području, pokraj Eminova Sela nalazi se brdo s nazivom Jelovac, na kojem je u najnovije vrijeme izrasla gusta borova šuma; oko Blidinjskog jezera nalaze se planinski vrhovi: Veliki Jelinak (2.154 metra), Jelinak (1.085), Jelina kosa; Podjelinak je zaselak sela Zagorja u posuškoj općini. Na rakitskom području Jelica je ekonim, naziv vrpoljskog zaseoka, ali i hidronim, naziv vrela i potoka, koji se ulijeva u rječicu Zmijanac; jugozapadno od zaseoka Pavkovića sela Vrpolje (Rakitno) nalazi se Jelovača uzvisina od 959 metara nadmorske visine.
Iz hrvatske ekonimije navodimo sljedeće primjere: Jelenjak (Pregrada), Jelenje (Rijeka), Jelovec (Zlatar), Jelovec Voćanski (Ivanec), Jelovice (Buzet).
Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.