Dvočlani se oronim Livački brig (1.077 metara nadmorske visine) sastoji od pridjeva posvojnog livački i imenice brig.
U osnovi prvog člana oronima pridjeva livački na prvi su pogled prepoznatljiva dva toponimijska pojma:
- livak, ikavski oblike imenica ljevak, dakle onaj koji se bolje služi lijevom nego desnom rukom; ljevoruk;
- livak, ikavski oblik posude lijevak, što je u obliku polukugle ili okrenutog stošca s uskom cijevi kroz koju se nalijeva tekućina u posudu s uskim grlom: pirija, trahtur (traktur), tratijer. Dakako, lijevak za razliku od ljevak nije izveden od pridjeva lijevi već od glagola liti.
Kad je riječ o oronimima Livakovica (brdo na posuškom području) i Livački brig, presudnu ulogu u njihovu toponimijskom postanju imao je oblik uzvisine, sličnost s lijevkom, sužen vrh, padine u obliku krnjeg stošca.
Bez obzira što roškopoljsko prezime Livaja nije vezano s oronimom Livački brig, ipak ga za svaki slučaj spominjemo, pogotovo što postoje i slična prezimena: Livak (Pula, Kaštela, Istra, Primorje) i Livačić (Šibenik, Požega, srednja Dalmacija).
U susjednoj općini Posušje nalazi se uzvisina Livakovica, smještena između Kobilića i Vira, koja je ustvari produženje roškopoljskog Livačkog briga.
Pokraj Mostara nalazi se naselje s nazivom Livač, a pokraj Zavidovića je selo Lijevča.
Ipak iz hrvatske ekonimije navodimo ekonime s odrednicom lijevi: Lijeva Luka (Sisak), Lijeva Martinska Ves (Sisak), Lijevi Degoj (Pokuplje), Lijevi Dubrovčak (Ivanić Grad), Lijevi Štefanki (Pokuplje), Lijevo Sredičko (Pokuplje), Lijevo Trebarjevo (Sisak), Lijevo Željezno (Sisak), Livana (Osijek). Dok u Bosni i Hercegovini postoji Lijevča, selo pokraj Zavidovića.
Drugi član oronima brig označuje «manju uzvisinu, manje brdo». Nekoć je brijeg bio i naziv za obalu potoka i rijeke, što je danas sačuvano u ruskom jeziku (bereg = obala). Upravo stoga imenica breg, mnogo rjeđe brig i brijeg, česta je u hidronimima i oronimimana na južnoslavenskim prostorima: Bregalnica (rijeka u Makedoniji), Bregana (pritok Save), Breganica (pritok Bregane), Bregava (pritok Neretve), Brežnica, Obrež, Obrežina, Obrežje (zemljište uz obalu).
U bosanskohercegovačkoj toponimiji brojni su ekonimi izvedeni uglavnom od imenice brijeg: Brežani (Srebrenica), Brijeg (Goražde), Đurin Brijeg (Rogatica), Široki Brijeg (općinsko središte u zapadnoj Hercegovini), Trnić Brijeg (Drvar), Donji i Gornji Brišnik, Sulića Brig (Tomislavgrad), Brižina (Bugojno).
I ovo je prigoda da se još jednom upozori na nasilno ijekaviziranje ikavskih oblika toponima u Hercegovini i u Dalmaciji: nikad nitko od Hercegovaca ne kaže Široki Brijeg već isključivo Široki Brig, što nije spriječilo općinsku birokraciju i nakon propasti komunističkog režima da taj zapadnohercegovački grad nazove Široki Brijeg, što je još jednom ponavljamo nasilje nad hrvatskim jezikom. Slično se dogodilo i s dijelom grada Mostara, kojeg je mjesno stanovništvo oduvijek isključivo nazivalo Bilim Brigom, ali je lokalno činovništvo postupilo kao i u slučaju Širokog Brijega. Tisno, ime naselja na otoku Murteru u šibenskom arhipelagu, ponovo je vraćeno, jer planovi s neprirodnim Tijesnim ipak nisu ostvareni.
Dakako, u Hrvatskoj su brojna naselja koja u nazivu sadrže imenicu brijeg, doduše ponajčešće ekavski (najčešće kajkavica ali i čakavica) oblik breg: Breg (Labin, 41), Breg Mokrički (Sveti Ivan Zelina, 59), Bregana (Zagreb, 2.344), Bregana Pisarovinska (Jastrebarsko, 220), Breganica (Zagreb, 63), Bregi Kostelski (Pregrada, 351), Breg Radobojski (Krapina, 548), Bregi Zabočki (Zabok, 260), Bregovljana (Grad Zagreb, 74), Brežane Lekeničke (Sisak, 299), Brežani (Križevci, 37; Karlovac, 239), Dragoslavec Breg (Međimurje, 158), Falinić Breg (Varaždin, 99), Fotez Breg (Ivanec, 70), Goli Breg (Zagreb, 344), Grandić Breg (Ozalj, 60), Gregurić Breg (Zagreb, 147), Hršak Breg (Zabok, 177), Ivan Brijeg (Slatina, 49), Koprivnički Bregi (Koprivnica, 1.760), Koranski Brijeg (Duga Resa, 138), Krajcar Breg (Rovinj, 52), Kućibreg (Buje, 21), Kunovec Breg (Koprivnica, 637), Ludbreg ( 3.327), Lugarski Breg (Zagreb, 103), Markušbrijeg (Zlatar, 754), Milotski Breg (Pazin, 123), Nedjeljski Breg (Zagreb, 153), Petkov Breg (Zagreb, 261), Podbrežje (Ozalj, 412), Posavski Bregi (Ivanić Grad, 753), Račički Brijeg (Buzet, 52), Ribić Breg (Ivanec, 155), Sušobreg (Zlatar, 411), Šipački Breg (Zagreb, 58), Šušelj Brijeg (Krapina, 13), Uljanički Brijeg (Daruvar, 48), Vinica Breg (Varaždin, 308), Vojnić Breg (Zabok, 209), Zabrežani (Pazin, 391), Zasadbreg (Međimurje, 897).
Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.