ALIBEGOVAC je jedan od napoznatijih duvanjskih zdenaca, koji je smješten u Seonici, a njim su se navlastito u vrijeme sušnih ljeta služila i veoma udaljena sela kao što su Omolje, pa čak i Bukovica.
S jezičnog motrišta Alibegovac je složenica od skraćenog oblika osobnog imena Alija i imenice beg. Ime Alija (Aliyy, Ali) na arapskom jeziku znači uzvišen, moćan, otmjen, a promjenom naglaska nastaje žensko ime Alija (arapski Aliyya, Aliya). Ako u turskom jeziku uz ime Alija dođe i naslov beg, aga, paša itd, onda se ne kaže Alija-beg, Alija-aga, Alija-paša nego Alibeg, Aliaga, Alipaša, Aliefendija itd.
Najpoznatiji Alija je drugi muž Muhamedove kćeri Fatime, inače četvrti kalif (656-661), kojeg muslimani šijiti smatraju legitimnim Muhamedovim nasljednikom.
U toponimiji je nekoliko ekonima, koji u osnovi imaju ime Alija: Alilovci (Požega, 470 stanovnika), te u Bosni i Hercegovini: Alibegovci (Doboj), Alibegovići (Bugojno), Alići (Zavidovići), Alipašin Most (Sarajevo), Ališići (Prijedor).
Drugi dio ove složenice imenica beg je iz turskog jezika (u turskom je bey, ali kad se piše arapskim slovima onda glasi bek, od čega je nastalo i naše beg). Beg je ustvari naslov uglednog čovjeka, plemića, velikaša, velikodostojnika, ali i istodobno civilna i vojna titula u državnoj organizaciji Osmanlijske Carevine (sandžak beg, zapovjednik sandžaka; beg efendija, beg koji je i svjetski ili vjerski obrazovan; beglerbeg, vrhovni vojni zapovjednik veće oblasti ili pokrajine, koja se sastojala od više sandžaka).
(nastavlja se)
Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.