Bakule danas na duvanjskom području žive u Roškom Polju (2 obitelji, 17 članova) i Tomislavgradu (6, 29).
Nikola Mandić smatra da su “Bakule u starini nastale od Filipovića Paradžika iz Batina pokraj Posušja.”‘ Potkrepljuje to samo jednim slučajem. Kad govori o Paradžicima, onda Mandić tvrdi: “u Mostar je došao Blaž Paradžik sa ženom Anicom rođenom Šimić i tri sina: Markom, Ivanom i Stipanom. Imali su nadimak Bakula.” Govoreći o Bakulama kaže da je “u Mostar došao Blaž Bakula alias Paradžik sa ženom Anđom rođenom Šimić i sinovima Markom, Ivanom i Stipanom.”? Očigledno je riječ o istoj osobi, kojoj je u prvom slučaju prezime Paradžik a nadimak Bakula, a u drugom slučaju mu je prezime Bakula, a drugo prezime ili pak nadimak Paradžik. Ako se najstariji sin Marko oženio 1851. godine, onda njegov otac Blaž može biti rođen između 1800. i 1810. godine. Budući da je Blaž najstariji poznati Bakula, a što onda reći za.Bakule zabilježene u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića 1768. godine u Roškom Polju: 8-članu obitelj Tome Bakulića (Thomas Bakulich)?
Iako Nikola Mandić nigdje ne objašnjava vezu između Filipovića i Bakula, niti između Filipovića i Paradžika, vjerojatno je veza između Filipovića i Bakula utemeljena na tvrdnji fra Petra Bakule (25. svibnja 1816 – 2. listopada 1873), pisca kultnog Šematizrna Hercegovačke franjevačke kustodije (1863.), koji kaže “da je njegovo pleme u 17. stoljeću nosilo prezime Filipović i da su se prozvali Bakule iz odvratnosti prema poturčenjacima i progoniteljima katolika Filipovićima iz Livna.:” Teško je povjerovati u ovu tvrdnju, pogotovo da su se Filipovići, “pretvorili” u Bakule još u 17. stoljeću, jer što onda reći za Filipoviće zabilježene u fra Petrovom rodnom Batinu u oba biskupska popisa bosanskohercegovačkih Hrvata katolika. 1741/42. biskup je fra Pavo Dragićević u Batinu zabilježio S-članu obitelj Šimuna i 4-članu obitelj Vida Filipovića, a 1768. godine biskup fra Marijan Bogdanović je u Batinu zatekao dvije 7-člane obitelji Šimuna i Jakova Filipovića.
Dakle, jedno je posve sigurno – najstariji poznati pisani spomen o Bakulama je onaj iz Roškog Polja 1768. godine. Otkuda su Bakule doselile u Roško Polje, jer ih u tom mjestu nema samo 25 godina ranije, dakle u vrijeme popisa biskupa fra Pave Dragićevića? Bakula nema nigdje u Bosni i Hercegovini, niti u Roškom Polju susjednim područjima – Imotskoj i Cetinskoj krajini. Jesu li roškopoljske Bakule u krvnom srodstvu sa svojim današnjim prezimenjacima s posuškog i uopće s cijelog hercegovačkog područja?
Dok dodatna istraživanja ne odgovore na ova pitanja, smatramo da imamo pravo tvrditi da je rod Bakula starinom iz Roškog Polja. Čak i onda kada smo pročitali u Ljetopisu župe Roško Polje, kojeg je započeo 1915. godine pisati fra Blaže Jerković, koji kaže da su Bakule u Roško Polje doselili iz Hercegovine. Ova je tvrdnja vjerojatno rezultat utjecaja kultnog Šematizrna karizmatičnog fra Petra Bakule.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.
Foto: Ivica Šarac