Bakrači na duvanjskom području danas žive samo u Šujici.
Starinom su iz kreševskog kraja, poznatom po vrsnim obrtnicima metalske struke. Naime, prezime je nastalo od turske riječi bakrac, što znači bakreni kotao ili kotao uopće, koji na sebi ima metalni poluluk, za koji se drži pri nošenju ili se pak vješa na verige prilikom kuhanja.
U popisu bosanskohercegovačkih Hrvata katolika 1741./42. godine biskup fra Pavo Dragićević je u kreševskom kraju zabilježio obje inačice prezimena – Bakračić i Bakrač: u Barama pokraj Kreševa 1O-člana obitelj Frane Bakračića (Franciscus Bakracich), a u Ćutukovićima 5-člana obitelj Mije Bakrača (Michael Bacrac).
1768. godine biskup fra Marijan Bogdanović zabilježio je na kreševskom području dvije obitelji ovoga roda: u Kreševu 16-člana obitelj Grge Bakrača i 3-člana obitelj Ante Bakračića. Te godine i Osijek je pokraj Sarajeva prebivalište 8-člane obitelji Martina Bakračića i njegovog prezimenjaka Marka, čija obitelj ima jednog člana manje.
Bakrača nema na Šujici bližim područjima, ako se izuzme Otok u Cetinskoj krajini gdje je Bakrač drugo prezime nekim starijim prezimenima kao što je primjerice Pupić. Dakle, šujički Bakrači su potomci onih Bakrača koje su biskupski popisi zabilježili u kreševskom kraju.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.
Foto: Ivica Šarac