Crvenice su selo u najjužnijem dijelu Duvanjskog polja. Danas su dio župe Seonice – a to su stalno i bile. Prvi put ime sela u sačuvanim izvorima nalazimo kod spomenutog fra Pavla Šilobadovića god. 1666. Harambaša Juriša Lekić sa 50 uskoka 6. travnja “dovede Turčina i bulu, još dite is Duvna is Carljenica, a naš jeda(n) pogibe ondi na mistu”141I biskup Nikola Bijanković na svom pohodu Duvnu 1706. godine spominje Crvenice “Carzenizza” Biskup Dragićević ne navodi ime sela 1741. godine, nego Crvenice uključuje u Mesihovinu, a biskup Bogdanović 1768. navodi ne samo Crvenice, nego i Gudelje – iako je to samo zaselak u Crvenicama.
Kongora je danas sjedište istoimene župe, utemeljene 1917. godine. Prvi koji navodi Kongoru pod tim imenom bio je makarski biskup fra Marijan Lišnjić koji je u Kongori boravio 1670. Došao je zahvaliti kongorskim begovima Kopčićima, gospodarima Duvna, na njihovoj svesrdnoj pomoći.”? Kod begova Kopčića u Kongori na vraćala su redovito i druga dvojica makarskih biskupa nakon Lišnjića: Bijanković (prvi put 1710.) i Blašković. Ime sela navode i biskupi Dragićević i Bogdanović u svojim popisima 1741. i 1768. godine.
Kovači danas pripadaju župi Tomislavgrad. Ipak su do 196,7. bili dio župe Bukovice, i ranije župe Seonice (Duvno) pa se redovito spominju u našim maticama. Biskup Dragićević ne spominje poimenično Kovače 1741. godine, ali ih biskup Bogdanović 1768. navodi kao selo s tek 22 katolička žitelja. To bi moglo značiti da je u Dragičevićevo vrijeme selo bilo posvema pusto.
Izvor: Robert Jolić: Život i smrt u Duvnu, 2005.