ZEMLJOPISNI NAZIVI DUVANJSKOG PODRUČJA: Galečić

objavljeno u: ZEMLJOPISNI NAZIVI | 0

Ekonim je istovjetan s prezimenom Galečić, koje su zasigurno nekoć rabili stanovnici ili dio njih sela Galečića na šujičkom području. Sada ih tamo nema: izumrli, odselili ili promijenili prezime. Danas u Hrvatskoj manje od stotinu osoba ima prezime Galečić. 

U osnovi i ekonima i prezimena je zastarjeli pridjev gao odnosno gal sa zančenjem koji je crn, mrk, garav. Od njega su izvedena  brojna imena: 

1. imena domaćih životinja: Galava, Galova (crna krava), Galeša, Galonja  (vol mrke dlake), Galin (crni konj), Galin, Galeša (crni ovan), Gala, Galinka (crna ovca), Galica (kobila, mazga crne dlake), Gala ( kokoš crnog perja), 

2. nazivi biljaka: galica (vinova loza s izrazito crnim grožđem), galešina (crno grožđe), 

3. imena ptica: galice, rod ptica iz porodice vrana  crne boje perja, crvenih nogu, sličnih čavkama, žive u jatima na Sredozemlju i u Alpama. U nas je česta žutokljuna galica (Pyrrohocorax  graculus), 

4. imena ljudi, kao primjerice Gal, Galac, koja su u nas zabilježena u 14. stoljeću. I danas su  česti  nadimci: za muškarce Gale, za ženske osobe Gala i Galica. Hercegovački su Galići sačuvali predaju “da su prezime dobili prema pretku crne puti s nadimkom Gale, a njihovi prezimenjaci s kupreške viosravni, kako sami tvrde, prozvali su se po babi crne puti, babi Gali.” 

Od pridjeva gao, gal izvedeni su sljedeći bosansko-hercegovački ekonimi: Galešići (Donji Vakuf), Galičica (Uskoplje), Galići (Tomislavgrad), Galjevo (Konjic), Galjipovci, zatim Donji i Gornji Galjipovci (Prnjavor), Gaočići (Rudo). 

U hrvatskoj ekonimiji od pridjeva gal izvedeni su ekonimi: Gala (Sinj, 1.016), Galovac (Zadar, 1.426); Bjelovar, 508), Galgovo (Zagreb, 764), Galezova Draga (Ozalj, 25), Galin (Ozalj, 7),Galižana (Vodnjan), 1349), Galovec (Krapina, 122), Galovac Začretski  (Krapina, 310), Galović Selo (Duga Resa, 85); 

Na duvanjskom području česti su nadimci za muškarce Gale, a za ženske osobe Galica, od koje je izvedeno prezime Galičić, u kojem će s vremenom doći do razjednačavanja dvaju glasova „i“  u  „e“  i  „i“.

Dakako, u konkretnom slučaju promjena Galičić u Galečić mogla se dogoditi i analogijom prema šujičkom prezimenu Galeša odnosno Galešić, kojeg su nositelji upravo na razmeđi 20. i 21. stoljeća izumrli i odselili iz Šujice. Inače, Galešići spadaju među najstarije hrvatske plemićke rodove u Bosni sa starinom na Livanjskom polju, gdje su 1326. i 1356 godine zabilježeni kao Galešići, sinovi vlastelina Galeše, a podanici bosanskog bana hrvatske krvi i imena Stipana Kotromanića. 

Inače, Galečić se prvi put spominje 1516 godine u turskom defteru (popis poreskih obveznika) kao džemat (imanje, katun-AI) Miloša sina Đorđeva, u kojima je osam kršćanskih obiteljio i dvojica neoženjenih. 

Spominje ga i u Šematizmu Hercegovačke franjevačke provincije za godinu 1867. njegov autor fra Petar  Bakula. 

Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja2006.

Odgovori