Ekonim Dobrići je istovjetan s množinskim oblikom prezimena Dobrić, kako su se nekoć zvali njegovi ili pak dio njegovih stanovnika, koji su s vremenom odatle nestali: izumrli, raselili se ili pak promijenili prezime. Primjerice danas u Hrvatskoj živi 1.870 osoba s prezimenom Dobrić (Benkovac, sjeverna Dalmacija, Istra, Kordun, Banovina).
Ekonim i prezime izvedeni su od pridjeva dobar, -ra i –ro sa značenjem koji je i prema karakteru i moralnim osobinama poželjan, valjan, koristan, pošten, prihvatljiv i slično.
Pridjev dobar glasio u praslavenskom i staroslavenskom jeziku dobr6, u ruskom dobryj, u poljskom dobry, a svima je u korijenu imenica doba (dob6 (praslavenski), ruski doba sa značenjem vrijeme, poljski doba, litavski dabar = sada, gotski gadaban = odgovarati); iz svega proizlazi da je dobar onaj koji se zbiva u pravo vrijeme, pravodoban.
Dakle, prezime Dobrić i ekonim Dobrići vjerojatno je nastao od nekog od brojnih imena koji u osnovi imaju pridjev dobar ili pak njegov komprativ bolji: Boljebrat, Boljedrug, Boljemir, Boljerad, Boljeslav, Dobrimir, Dobrivoje, Dobromil, Dobrorad, Dobroslav, Dobrislav, Dobrovil, Dobrovuk ili pak od još brojnijih hipokoristika: Boljan, Bolješa, Boleta, Dobran, Dobrar, Dobraš, Dobre, Dobren, Dobreša, Dobreta, Dobrica, Dobrić, Dobrin, Dobro, Dobroje, Dobronja, Dobrota, Dobrul, Dobrun. Dakako, ne treba isključiti ni ženska imena: Dobra, Dobrala, Dobrana, Dobrena, Dobrila, Dobrinja, Dobrosila (potvrđeno 918 godine), Dobroša, Dobruna, Dobruša.
U bosansko-hercegovačkoj ekonomiji čak 43 naselja imaju u osnovi pridjev dobar: Dobra Voda (Modriča), Dobrače (Rogatica), Dobrak (Srebrenica), Dobraljevo (Busovača), Dobrašina (Rogatica),Dobratići (Jajce), Dobrč (Mostar), Dobrelji (Gacko), Dobrenica (Bihać), Dobri Do (Neum), Dobrič (Široki Brig), Dobričevići (Konjic), Dobrić (Šekovići), Dobrići (Tomislavgrad), Dobrigošće (Jablanica),Dobriljevo (Zenica), Dobrinja (Modriča, Sarajevo), Dobrinje (Visoko), Dobrkovići (Široki Brig), Dobrljin (Bosanski Novi), Dobrnja (Banja Luka, Tuzla), Dobro (Livno, Visoko), Dobro Brdo (Donji Vakuf),Dobro Polje (Kalinovik, Tešanj), Dobro Selo (Bosanska Krupa, Bosanski Petrrovac, Čitluk, Visoko), Dobromani (Trebinje), Dobromanovići (Foča), Dobromerovići (Rogatica), Dobroša (Rama),Dobroševići (Sarajevo), Dobrošin (Gornji Vakuf), Dobrouščići (Rogatica), Dobrovo (Neum), Donji i Gornji Dobrun (Višegrad), Dobrunska Rijeka (Višegrad).
I hrvatska ekonimija obiluje sličnim primjerima: Dobra Kuća (Bjelovar, 19 stanovnika), Dobranje (Imotski, 387; Metković, 9) Dobra Voda (Benkovac, 114; Požega, 12), Dobreć (Opatija, 398), Dobrenići(Ogulin, 359), Dobri Zdenci (Krapina, 163), Dobrić (Virovitica, 4), Dobrinče (Imotski, 208), Dobrinj (Krk, 122), Dobrodol (Zagreb, 176), Dobrogošće (Požega, 11), Dobropoljana (otok Pašman, 274),Dobropoljci (Benkovac, 24), Dobro Selo (Donji Lapac, 94), Dobrovac (Lipik, 446), Dobrović (Virovitica, 157).
Od hrvatskih hidronima spominjemo rijeku Dobru, desni pritok Kupe, čiji se izvori, među kojima je Donja Dobra i potok Dobra, južno od sela Donja Dobra spajaju u jedinstveni tok zvani Ogulinska Dobra. Nakon što je nestala u Đulinu ponoru u Ogulinu, teče 4 kilometra ispod zemlje i ponovo se pojavljuje pokraj Gojaka zbog čega je zovu Gojačka Dobra, a koja se pokraj Karlovca ulijeva u Kupu.
U Sloveniji postoji rijeka Dobrnica, u čijoj se dolini, nedaleko od Celja, nalazi ljetovalište i lječilište sa 643 stanovnika, koje se zove Dobrna. U Boki kotorskoj smješten je gradić Dobrota (7.313 stanovnika), poznat po pomorskoj tradiciji još iz srednjeg vijeka i po crkvama, u kojima su sačuvane vrijedne slike poznatih majstora.
Duvanjski Dobrići spominju se u popisu stanovništva iz 1830. godine, što ne znači da su postojali i mnogo ranije. Primjerice u biskupskim popisima bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika u 18. stoljeću nema Dobrića, jer su zasigurno uključeni u neka od susjednih naselja na duvanjskom dijelu buškoblatskog područja.
O umiranja tog naselja pogotovo nakon potapanja Buškog blata zorno svjedoče i sljedeći podaci: godine 1961. u Dobrićima je živjelo 846 stanovnika, a u popisu 1991. godine zatečena je u tom selu 481 duša.
Izvor: Ante Ivanković: Zemljopisni nazivi duvanjskog područja, 2006.